Rundek za N1: Duboko smo zagazili u katastrofu, ali još ima nade

Večeras u Domu kulture u Kaknju Rundek nastupa s kvartetom. Ovaj koncert još je jedna potvrda njegove dugogodišnje veze s publikom u Bosni i Hercegovini, koja s entuzijazmom prati njegove nastupe. U Sarajevu ga 11. aprila očekuje novi koncert, ovoga puta u sastavu "Ekipe".

"Malo je drugačiji repertoar 'Ekipe' i kvarteta. Kad svira Ekipa, tu bude više hiljada ljudi i ne bude samo naša publika, tako da sviramo repertoar koji je općepoznatiji. ‘Ekipa’ je kao formacija moćnija, prilagođenija široj publici i jačem zvuku. Kvartet je situacija koja nam najviše odgovara. Publika dvije trećine pjesama zna, neke ne zna, i to je lijepo jer mogu otkriti i nove pjesme. S publikom smo u jednom prijateljskom odnosu", kaže Rundek.

Osvrnuo se i na film "Treći svijet", koji donosi priču o legendarnoj grupi Haustor i složenim odnosima unutar benda.

"Ja sam u to dosta lakomisleno krenuo. 'Haustor' je vrlo komplicirana situacija jer je pukao negdje nakon drugog albuma, nakon 'Trećeg svijeta'. Tu postoji jedan delikatan odnos autorstva, moći i vodstva benda, o kojem se i u filmu govori", ističe Rundek.

Film je svoju premijeru imao na Sarajevo Film Festivalu prošle godine.

"U Sarajevu smo imali jedan idiličan trenutak kada smo nekako bili lijepo zajedno, ali to nije trajalo dugo. Imali smo namjeru napraviti novu turneju, ali se na kraju ipak nije dogodilo jer su prevladale neke druge silnice, koje nisu bile toliko lijepe kao kad smo bili u Sarajevu", dodaje.

Govoreći o novoj muzici, Rundek ističe da mu je i danas, nakon višedecenijskog stvaranja, najvažnije izbjeći ponavljanje samoga sebe.

"Naravno da se kroz vrijeme čovjek mijenja, a opet neke stvari ostaju iste. U potrazi sam da ono što radim novo ne bude kopija starog. Pokušavam otvoriti novi zvuk i prostor s novim saradnicima, što automatski mijenja i kako to zvuči", pojašnjava.

Na pitanje može li se ponoviti Haustor i energija koju su nosile tadašnje mlade generacije, odgovara bez zadrške:

"Bojim se da ne može. Prvo zato što nema Jugoslavije, koja je bila šira scena i prostor u kojem je postojao dinamičan odnos između Zagreba, Beograda i Sarajeva – konkurentski i motivirajući. Osim toga, danas su ljudi zatrpani informacijama. Bilo se puno lakše istaknuti u vrijeme kada je muzike i informacija bilo manje. Jugoslavija je radila na svom imidžu, imala je osjećaj značaja u svijetu. Nismo imali osjećaj da smo periferija, već da možemo nametnuti ili diktirati igru, što sada više nije slučaj. Danas postoji više malih zemalja, postavljenih u manje ili više vazalski odnos. Hrvatska je na periferiji Evropske unije. S te strane, nedostaje samopouzdanja koje smo tada imali."

Poznat po osjetljivosti na društvene i ekološke teme, kaže da veliku zahvalnost duguje supruzi Sandi.

"Od nje puno učim. Ona se ekološkim pitanjima bavi više nego ja i ima širinu pogleda na društvena i duhovna pitanja koja su me hranila u mom stvaranju. Ako umjetnik želi biti odgovoran prema onome što radi i komunicirati na više slojeva sa širom publikom, mora biti osjetljiv na ta pitanja, jer su ona bitan dio njegove stvarnosti i stvarnosti publike s kojom komunicira. Mislim da umjetnost uvijek mora zadržati iskreni, intimni aspekt, jer u suprotnom ne dopire do srca publike", smatra ovaj umjetnik.

Prije tri godine, u razgovoru za N1, Rundek je rekao da nas čeka teško vrijeme. Danas smatra da ono već traje:

"Mi već jesmo u katastrofi: hipnotizirani ekranima, jedemo lošu hranu, stalno smo u nekom dugu i napetosti koja nije zdrava za čovjeka. Katastrofa po pitanju života na Zemlji već je nastupila. Nisam pristalica teorija zavjere, ali čovjek se zapita. Ipak, nije problem koliko nas ima, nego kako se odnosimo prema svijetu. Još uvijek ima nade, ali da smo duboko zagazili u katastrofu – jesmo."

U kontekstu tragične smrti mladog umjetnika Erdoana Morankića, ali i šire društvene stvarnosti koja oblikuje živote mladih ljudi u regionu, razgovor se prirodno dotakao pitanja – da li danas zaista živimo ili samo preživljavamo. Rundek se tom prilikom osvrnuo i na studentske proteste u Srbiji te način na koji su mladi pokušali artikulirati otpor i probuditi društvenu svijest.

"Studenti u Srbiji su napravili nešto izuzetno. Fascinirao me način na koji su pokušali osvijestiti društvo – podržavajući ono što je ljudski, pošteno, otvoreno, prijateljsko u odnosu na korumpirano društvo, kao što su sva, ne samo naša, već i na Zapadu. Fasciniralo me da hiljade mogu tišinom braniti nešto zajedno, ljudski, to je moćno. Socijalni inženjering je toliko moćan da, ako srpska vlada ima podršku onih koji od Srbije žele napraviti kolonijalnu državu, onda ljudi mogu vrištati koliko hoće. Jedino što preostaje je nasilje, a iz tog nasilja opet ništa dobro neće proizići. Više ne znaš kako možeš utjecati na tok politike i historije. Preostaje ti da čekaš da se sve sruši i oni koji prežive da nešto novo, bolje, sagrade. Svi su putevi nekako zatvoreni. Jedino što preostaje su lokalne zajednice, da ljudi jednostavno, do širine u kojoj mogu, grade svijet u kojem bi željeli živjeti", zaključio je Rundek.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad