Mjuzikl koji je rasplakao generacije vraća se na scenu Narodnog pozorišta

"Sarajevo, moje drago" pronašlo je put do publike različitih generacija, pa i do ljudi koji nisu odrasli u Sarajevu niti su lično prošli kroz vrijeme o kojem predstava govori.

Za Nikolinu Vujić izlazak na scenu s velikim brojem umjetnika uključenih u projekat svaki put predstavlja posebno iskustvo.

"Meni je svaki put velika čast stati na scenu, pogotovo zbog neizmjerno velikog broja ljudi koji učestvuje u ovom projektu. Kao mlađim kolegama, stvarno nam je velika privilegija stati s našim iskusnijim kolegama na scenu i, kako volim reći, udisati isti umjetnički zrak i zajedno stvarati na sceni", kaže Vujić.

Posebno se raduje novim izvođenjima i činjenici da upravo ovakvi projekti ponovo otvaraju pitanje razvoja muzičkog teatra u Bosni i Hercegovini.

"Radujem se narednim igranjima, pogotovo zato što ponovo otvaramo sezonu u pozorištu i skrećemo pažnju na to koliko je lijepo da se i kod nas sve češće javlja forma kao što je muzički teatar. Jedva čekam vidjeti gdje će ta umjetnička forma otići u našoj državi", ističe Vujić.

Mlađi glumci iskustva tražili od roditelja i starijih kolega

Za mlađe članove ansambla poseban izazov bilo je predstaviti vrijeme koje sami nisu živjeli.

Nedim Šuvalija kaže da su upravo zbog toga iskustva tražili od roditelja, ali i starijih kolega koji su prošli kroz periode o kojima govori predstava.

"Mi smo kao mlađa ekipa gledali da to iskustvo pokupimo od naših roditelja, da ih pitamo i da nam daju neke informacije. I kolege koje su radile s nama, a koje su sve to iskusile, konstantno su nas upućivale. Mi smo to znanje od njih uzimali", kaže Šuvalija.

Posebno zahtjevnim opisuje drugi dio mjuzikla.

"Bilo je stvarno teško, pogotovo kada se dođe u drugi dio predstave, gdje sve to treba proživjeti i odigrati. To su nekako najzahtjevnije stvari", ističe.

Da predstava snažno djeluje i na generacije koje nisu svjedočile vremenu koje prikazuje, pokazale su mu i reakcije njemu bliskih ljudi.

"Moj najbolji prijatelj Hamza bio je u publici. Izađem poslije predstave, a on mi kaže: 'Ja sam isplakao dušu.' Nikada mi nešto takvo prije nije rekao. Tako da mislim da smo i na našu generaciju imali snažan utjecaj", kaže Šuvalija.

Mjuzikl kao jedna od najkompleksnijih teatarskih formi

Iza onoga što publika vidi na sceni stoji mnogo godina rada, priprema i zalaganja umjetnika koji pokušavaju izgraditi prostor za muzički teatar u Bosni i Hercegovini.

Vujić naglašava da je na mlađim generacijama da nastave taj proces i stvaraju nove projekte.

"Iza toga stoje već decenije rada ljudi koji su zaslužni za pokretanje inicijative da i naša država dobije scenu za mjuzikl. Sada je na nama, mlađim generacijama, da se trudimo iznijeti što veći broj ideja", kaže Vujić.

Posebno vjeruje u saradnju i povezivanje različitih umjetničkih iskustava.

"Najviše vjerujem u moć saradnje i ujedinjenja ideja i naših različitosti. Svi smo posebni upravo zbog tih različitosti i jedinstvenosti koju svaki pojedinac nosi u sebi", ističe.

Cilj, dodaje, nije samo pratiti ono što se radi u drugim zemljama, nego pokazati šta kultura Bosne i Hercegovine može ponuditi.

"Ne trebamo samo pratiti naše susjede, nego pokazati šta kultura i umjetnost ove države mogu ponuditi društvu, drugim generacijama, a posebno mladim ljudima koji su se na neki način 'zarazili' mjuziklom i žele više te forme na sceni", kaže Vujić.

"Iza kulisa je veliki izazov"

Mjuzikl, međutim, zahtijeva značajna sredstva, infrastrukturu i veliki broj ljudi.

"Iza kulisa je to veliki izazov, zato što je mjuzikl jedna od najkompleksnijih teatarskih formi. On i košta mnogo", kaže Vujić.

Svjesna je, kako navodi, da Bosna i Hercegovina ima brojne druge probleme zbog kojih neko može postaviti pitanje treba li uopće ulagati u muzički teatar.

Za umjetnike je, međutim, kultura također pitanje od šireg društvenog značaja.

"Neko će reći da ne moramo sada razmišljati o muzičkom teatru jer imamo druge prioritete. Ali za nas umjetnike postoje prioriteti koji mogu donijeti dobrobit čitavoj državi i društvu i stvoriti zajednicu koja će stati iza tog dugogodišnjeg rada", ističe.

Vujić je podsjetila i na rad sa Sanjinom Arnautovićem kroz organizaciju Broadway Across Borders, kao i na iskustvo rada na mjuziklu „Be More Chill“.

"Sanjin Arnautović i ja dugo godina vodimo globalnu organizaciju za muzički teatar Broadway Across Borders. Prošle i ove godine iznijeli smo mjuzikl 'Be More Chill', kroz koji smo prošli kao producenti, reditelji i koordinatori svega i vidjeli da je moguće, ali ako smo svi složni i ako težimo istom cilju", kaže.

Prema njenim riječima, napredak je moguć kroz edukaciju, saradnju i međunarodno povezivanje.

Potencijala među mladim glumcima ne nedostaje

Nedim Šuvalija kaže da na početku svog profesionalnog puta nije ni zamišljao da će igrati u mjuziklu.

"Kada sam upisao Akademiju, svi su govorili: 'Od toga se ne može živjeti, od toga nema hljeba.' To je jedan teret s kojim sam se borio od samog upisivanja Akademije. A da ću igrati u mjuziklu nije mi palo na pamet, jer se tada u Sarajevu, barem koliko sam ja kao glumac znao, o tome nije govorilo", kaže.

Promjena je počela tokom njegove treće godine studija, kada je učestvovao u projektu „Let Us Be“, koji su vodili Nikolina Vujić i Sanjin Arnautović.

Bio je to njegov prvi ozbiljniji susret s pjevanjem na sceni.

"Onda je to izraslo u nešto veće i shvatili smo da u Sarajevu imamo dosta mladih talentovanih glumaca koji mogu istovremeno igrati, pjevati i plesati i sve to povezati u jedno", kaže Šuvalija.

Iz tog iskustva razvijao se i potencijal koji je kasnije došao do izražaja kroz "Sarajevo, moje drago".

"Sve ove mlade kolege mogu se nositi sa svim tim stvarima. Imamo potencijal, samo ga moramo iskoristiti. U Sarajevu ima jako talentovanih glumaca, samo ih trebamo sve okupiti", naglašava Šuvalija.

Priča koja bi jednog dana mogla postati i film

Tokom razgovora otvoreno je i pitanje može li priča „Sarajevo, moje drago“ jednog dana prerasti iz teatarske predstave u film.

Vujić nije isključila takvu mogućnost.

"Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati", kazala je.

Za sada se fokus vraća na pozorišnu scenu i publiku koja je već pokazala veliko interesovanje za mjuzikl.

Predstava je uspjela približiti Sarajevo sedamdesetih i osamdesetih godina i ljudima koji to vrijeme nisu živjeli, stvarajući kod dijela publike osjećaj nostalgije čak i za gradom kakav nikada nisu lično upoznali.

Nova izvođenja 29. i 30. septembra

Publika će „Sarajevo, moje drago“ ponovo moći gledati 29. i 30. septembra u Narodnom pozorištu Sarajevo.

Vujić je zahvalila publici i medijima na podršci projektu i umjetnicima koji pokušavaju donijeti nove forme na domaću scenu.

"Hvala vam što budno pratite mjuzikl 'Sarajevo, moje drago'. To je jako lijepa podrška svim umjetnicima koji se trude da iznesu nešto novo i da unaprijede našu scenu", poručila je Vujić.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad