Da li je zeleni paradajz otrovan? Gubi li vaš organizam previše tekućine ako pijete kafu? U koje doba dana je najbolje jesti? Poplava mitova o zdravoj prehrani zbunjuje mnoge među nama. Evo šta o šest popularnih uvjerenja kažu njemački stručnjaci.
Članovi Njemačke udruge za prehranu (DGE) kažu da bi prema mnogim mitovima o prehrani trebalo imati zdravu dozu skepticizma te nastojati ustanoviti ima li u njima i zrnce istine.
Mit: Smeđi hljeb je uvijek zdraviji od bijeloga
Među proizvodima od žitarica, poput hljeba, rezanaca, riže i brašna najzdraviji su oni od punoga zrna, kaže Silke Restemeyer iz DGE-a.
“Namirnice od cjelovitog zrnja jamče vam puno duži osjećaj sitosti, a istodobno sadrže više hranjivih tvari od proizvoda od bijelog brašna”.
No važno je istaknuti da nije baš svaka vrsta smeđeg hljeba ili onog sa sjemenkama napravljena od cjelovitog zrna. “Neke vrste hljeba smeđu boju dobivaju zahvaljujući ekstraktu slada koji se u njega dodaje, a u nekim vrstama hljeba od sjemenki ima samo sjemenki suncokreta.
Mit: Zeleni paradajz je otrovan
Nezrelli paradajz sadrži solanin. “Riječ je o otrovu koji biljku štiti od štetočina”, objašnjava Harald Seitz iz DGE-a. Kada konzumiraju previše zelenog paradajza neke osobe mogu osjećati simptome poput blaže glavobolje ili boli u želucu. No odrasla osoba morala bi pojesti jako veliku količinu zelenog paradajza da bi joj se javili ozbiljni zdravstveni problemi.
Mit: Kafa je dijuretik pa njeno ispijanje utječe na gubitak previše tekućine
“Nije štetno uz šoljicu kafe popiti i čašu obične vode, ali nije neophodno potrebno”, kaže Restemeyer. Kafa, poput ostalih napitaka spada u dnevnu količinu tekućine koja je potrebna vašem organizmu.
Mit: Zamrznuto povrće može se čuvati ‘zauvijek’
“Zamrzavanje namirnica odličan je način da se neke vrste hrane dugoročno očuvaju”, kaže Restemeyer. Kad ih se čuva na minus 18 Celzijevih stepeni većina hranjivih tvari, okusa, ali i izgled, ostaju netaknuti.
No s vremenom dolazi do razgradnje namirnica, što znači da duboko smrznuta hrana u jednom trenutku više nema dobar okus. Savjet: “Na ambalaži upišite datum kada ste zamrznuli namirnice, sadržaj i količinu, pa ćete tačno znati koliko je stara.”
Mit: Jedete li kasno navečer udebljat ćete se
“Ako svakodnevno jedete hranu bogatu kalorijama dobit ćete na težini. Ako u organizam unosite premalo kalorija, gubit ćete na težini”, jednostavno je pojasnila nutricionistica Monika Bischoff. Za osobe koji spadaju u grupu ljudi s normalnom težinom irelevantno je u koje vrijeme jedu. “No ako osoba želi izgubiti na težini, bilo bi uputno da pokuša prestati jesti prije spavanja ili noću”, kaže Bischoff te dodaje da je nekim osobama jednostavnije preskočiti obrok u večernjim satima nego tokom dana.
Mit: Digestiv nakon jela pospješuje probavu
Lijepo je završiti obrok malom čašicom likera ili rakije, no to vašoj probavi neće pomoći, kaže Restemeyer. Alkohol, naime, potiče proizvodnju želučane kiseline, a ona stimulira nastanak enzima koji pomaže u probavi bjelančevina. Digestiv, odnosno alkohol loše utječe na prekomjernu osjetljivost želučanih živaca.
Digestivi ne pomažu u procesu probavljanja masne hrane, dodaje Restemeyer. Najčešće se alkohol u probavnom sistemu preradi puno brže od masti.
N1 pratite putem aplikacija za Android| iPhone/iPad i društvenih mreža TwitterFacebookInstagram i UŽIVO na ovom linku.
