Piletinu pere većina ljudi, a stručnjaci kažu da ne treba: Bakterije završe na sudoperu, krpama i salati

Pranje piletine prije kuhanja djeluje higijenski, ali voda bakterije ne uklanja, nego ih raspršuje po kuhinji. To navode američki USDA i britanska agencija FSA, a u jednoj studiji USDA-a 60% učesnika koji su prali meso imalo je poslije bakterije u sudoperu.
Zašto je ne treba prati
Voda bakterije ne uništava. Dio ih skine s mesa i rasprši oko sudopera, pa kapljice završe na slavini, radnoj površini, krpama, rukama i odjeći. Odatle lako pređu na hranu koja se jede bez kuhanja, poput salate, hljeba ili voća.
Američka služba za sigurnost hrane USDA FSIS i britanska Food Standards Agency (FSA) zato preporučuju da se piletina ne pere. Bakterije u potpunosti uništi kuhanje ili pečenje, a pranjem ih samo raznesete tamo gdje ih toplota više neće stići.
Šta je pokazala studija USDA-a
USDA FSIS je 2019. posmatrao kako ljudi pripremaju obrok u testnoj kuhinji. Piletina je bila označena bezopasnom “tragajućom” bakterijom, kako bi se vidjelo gdje sve završi.
- Bakterije u sudoperu imalo je 60% učesnika koji su prali piletinu.
- Kod 14% bakterije su ostale u sudoperu i nakon što su ga pokušali očistiti.
- 26% onih koji su prali piletinu prenijelo je bakterije na salatu koja se jede sirova.
Salatu je kontaminiralo i 31% učesnika koji piletinu nisu prali, jer nisu dobro oprali ruke i pribor. Bakterije se, dakle, šire preko svega što sirovo meso dotakne, a ne samo preko vode.
USDA dodaje da ni ispiranje ni namakanje mesa u slanoj vodi, sirćetu ili limunovom soku ne uništava bakterije.
Britanska kampanja protiv pranja piletine
FSA je 2014. cijelu Sedmicu sigurnosti hrane posvetila jednoj poruci: ne perite sirovu piletinu. Povod je bilo njihovo istraživanje prema kojem 44% ljudi uvijek opere piletinu prije kuhanja.
Kampanja je ciljala bakteriju Campylobacter, najčešćeg uzročnika trovanja hranom u Velikoj Britaniji. Procjenjivalo se da godišnje pogodi oko 280.000 ljudi, a najvažniji izvor joj je perad. Većina oboljelih ima bolove u stomaku, dijareju i povraćanje, a najugroženija su djeca mlađa od pet godina i starije osobe.
Uprkos tome, za nju je malo ko čuo. U FSA anketi u Velsu za salmonelu je znalo 88% ispitanika, a za Campylobacter samo 32%.
Šta raditi umjesto pranja
FSA i USDA preporučuju nekoliko koraka:
- Pokrijte i ohladite. Sirovu piletinu držite pokrivenu na najnižoj polici frižidera, da sok ne kapa po drugoj hrani.
- Ne perite je. Ako želite ukloniti višak tečnosti, osušite meso papirnim ubrusom i odmah ga bacite.
- Koristite posebnu dasku. Jedna daska i nož neka služe za sirovo meso, druga za povrće i hljeb.
- Operite ruke odmah. Čim dodirnete sirovo meso, perite ih sapunom i toplom vodom najmanje 20 sekundi.
- Očistite sve što je meso dotaklo. Daske, noževe, posuđe i radnu površinu operite toplom vodom i deterdžentom.
- Ispecite do kraja. Piletina mora biti vruća kroz cijeli komad, bez ružičastog mesa i sa bistrim sokom.
Kako znati da je piletina sigurna
USDA kao sigurnu unutrašnju temperaturu navodi 74 °C (165 °F) u najdebljem dijelu mesa, a najpouzdanije je provjeriti je kuhinjskim termometrom.
Ako je piletina sluzava ili ima komadiće kosti, uklonite ih nožem ili ubrusom. Meso koje neprijatno miriše bacite, jer ga pranje neće spasiti.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare