Neka su djeca luda za jajima bez obzira na to na koji su način ona pripremljena: kuhana, pržena, kajgana, poširana...., no roditelji se često pitaju koliko ih je u zdravoj dječjoj prehrani previše.

Njemačka nutricionistkinja Nadia Roewe preporučuje da djeca u dobi između jedne i tri godine života sedmično konzumiraju jedno do dva jajeta, a nešto starijima u dobi između četiri i šest godina sedmično savjetuje dva jajeta.

Navedena količina se odnosi i na jaja u obrađenoj hrani, poput tijesta i kolača.

I manja odstupanja su dopuštena, dok god se ne pretjera u odnosu na sedmično preporučenu količinu.

“Ako su djeca za vrijeme uskršnjih blagdana pojela više jaja, roditelje to ne treba zabrinjavati jer neće odmah utjecati na njihovo zdravstveno stanje”, kazala je nutricionistkinja.

Istaknula je da roditelji ne bi trebali brinuti zbog količine holesterola u žumacu jer dječji organizam to uspijeva sam izregulisati, kaže Roewe, podsjećajući da žumanac “sadrži relativno visoku količinu masnoća”.

Ne treba zaboraviti da je jaje idealna namirnica za sve one koji ga dobro podnose jer ima proteine sa svim esencijalnim aminokiselinama, vitamine i minerale.

Kad je riječ o sasvim maloj djeci, odnosno dojenčati, postavlja se pitanje kada u njihovu prehranu uključiti jaje s obzirom na nerazvijen enzimatski sistem njihove probave.

Stajališta i mišljenja stručnjaka prilično se razlikuju, no većina ih se slaže da se jaje u prehranu male djece može početi uvoditi već od šestog mjeseca života, odnosno istovremeno kad se prelazi na kašice na bazi mesa i ostalu alternativnu prehranu, a pritom treba podsjetiti da je majčino mlijeko primarna hrana.

Mnogi pedijatri preporučuju da se od šestog mjeseca do djetetove godine dana žumance pomiješa s drugom hranom u kašicu. Zbog opasnosti od salmonele žumance mora biti kuhano.

Treba istaknuti da svako jaje sadrži nekoliko ključnih gradivnih elemenata za stanične membrane, moždano i živčano tkivo, a to su holin, folna kiselina i B12 vitamin.

Holin je glavna sirovina za građu dviju supstancija – svingomielina i fosfatidilholina, koje čine najveći dio moždane mase.

Mnogi roditelji izbjegavaju uključiti jaja u dječju prehranu zbog holesterola.

Istraživanja iz 2010. godine pokazala su da holesterola u jajima ima manje nego što se ranije vjerovalo te da u njima ima 30 posto više D vitamina nego što su naučnici ranije mislili.

Općenito, odrasli zdravi ljudi mogu konzumirati jedno jaje dnevno, a kod male djece ne treba pretjerivati, no ne treba se ni plašiti holesterola iz jaja, već oksidiranog holesterola u tijelu koji ima tendenciju taloženja u krvnim žilama.

Danas je poznato i to da se plakovi talože i u žilama osoba koje uopće ne konzumiraju jaja jer sve ovisi produkciji u jetri i metabolizmu, takozvanog unutarnjeg holesterola.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.