Projekt obnove i revitalizacije uskotračne pruge Gabela (Čapljina) - Trebinje - Dubrovnik - Zelenika koja bi ponovno željeznicom povezala Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Crnu Goru ima punu podršku prvih ljudi Dubrovnika i Trebinja, Ravnog i Čapljine, mjesta i područja kroz koje je nekada prolazila.

Pruga je svečano otvorena 15. i 16. jula 1901. a otvorenju su prisustvovali najviši uglednici, političari i državni činovnici iz Beča i Budimpešte te zemaljske uprave provincije Bosne i Hercegovine. Popularni Ćiro iz Dubrovnika posljednji put krenuo je 30. maja 1976. čime je Dubrovnik opet postao lučki grad bez željezničke veze sa zaleđem.

Ekipa Anadolije obišla je dijelove trase bivše uskotračne pruge koja je još uvijek u veoma dobrom stanju. Ključno mjesto bivše uskotračne pruge nalazi se u naselju Uskoplje, u blizini Ivanice gdje još uvijek stoje ostaci stare željezničke stanice koja svjedoči da je nekada BiH bila povezana sa susjednim državama, Hrvatskom i Crnom Gorom. Upravo Uskoplje je bilo čvorište gdje se pruga desno odvajala za pravac Dubrovnika, a lijevo za Herceg Novi i Zeleniku kao krajnju tačku odredišta.

U neposrednoj blizi nalazi se i tunel na Ivanici koji je specifičan po mnogo čemu. U njega se ulazi u jednu, a izlazi u drugu državu: iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku odnosno obratno.

Tokom vožnje tadašnjim ćirom iz Hercegovine prema Hrvatskoj, na prevoju Ivanice prema Župi dubrovačkoj, u momentu izlaska iz tunela prema Hrvatskoj, čuli bi se uzdasi putnika kojima bi se otvorio široki pogled prema Jadranskom moru, do Cavtata i šire.

Gradonačelnici gradova za projekt

Gradonačelnici Dubrovnika Andro Vlahušić i Trebinja Slavko Vučurević, te načelnici općina Ravno Andrija Šimunović i Čapljine Smiljan Vidić prvi puta zajednički govore o značaju i važnosti uspostave željezničke pruge uskog kolosijeka čija je osnovna dionica Gabela – Hum – Uskoplje – Zelenika bila u dužini od 155,5 km (poslije Čapljina – Zelenika), a postojali su odvojci Uskoplje – Gruž (Dubrovnik) u dužini od 16,5 km, te Hum – Trebinje u dužini od 16,6 km.

“Prema informacijama koje imam, a razgovarao sam dugo i sa ljudima i iz BiH, koji su vodili taj projekt i sa predstavnicima evropskih fondova, on primarno ima svoj cilj i želju da se u turističkom pogledu revitalizira taj prostor, da se veže uz Grad Dubrovnik. Cilj je da brojni ljudi koji dođu u Dubrovnik, a to je prosječno tri miliona ljudi, a u narednih dest godina vjerovatno i četri miliona i više rasprši: mala ulica kao što je Stradun i stara jezgra bude mamac koji će privuči veliki broj ljudi, ali da onda damo i ove druge posebnosti”, istakao je Andro Vlahušić, gradonačelnik Dubrovnika.

Naglasio je kako “su posebno zainteresirani za ruralni dio, povijest koji bi mogla ta uskotračna pruga razviti te da će se tu tražiti financijski model”. Bilo bi dosta značajno i za ta mala mjesta, sela, naveo je Vlahušić koja su sada potpuno demografski napuštena, da se pokušaju revitalizirati.

“Kakav će taj sistem uskotračne željeznice biti, da li će njome ići neki moderniji vlakovi, više turistički ili klasični to će se pokazati. Grad Dubrovnik smatra da je to dobar projekat i da radi jednu decentralizaciju grada i uspostavlja jednu prirodnu regionalnu destinaciju neovisno o državama i ljudima koji žive u okolici”, zaključio je Vlahušić.

Naveo je kako je uskotračna pruga “dosta skupi projekt, posebno ako se ide na klasične tračnice”. Tračnice su, navodi Vlahušić najskuplji dio, ali ako bi se išlo ka nekoj alternativi “više turističkih vlakića ili na neki drugi način onda bi to bilo znatno povoljnije”.

“Sada je osnovno pitanje što se želi sa time napraviti. Ako se želi prava povijesna replika mora se priznati da su onda tu troškovi jako veliki. Vidimo da i moderne željeznice zahtjevaju značajan dio subvencija. Treba pronaći nešto optimalno između potpune rekonstrukcije i nečega što bi imalo finansijsku konstrukciju”, ocijenio je Vlahušić.

Gradonačelnik Trebinja Slavko Vučurević u razgovoru naglasio je “da zna da postoji čak i izvedbeni projekat da ta uskotračna pruga od Herceg Novog i Dubrovnika preko Trebinja i Ravnog prema Čapljini, a koja je nekada išla i prema Bileći i Nikšiću postoji”.

“Sigurno da bi to bila velika turistička atrakcija i dobit da se taj projekat realizuje. Što se tiče Trebinja apsolutno bismo pozdravili takvu realizaciju, jednog takvog projekta jer smatramo da bi to doprinjelo i zbližavanju gradova koji su blizu sa jedne strane, a s druge to turističko povezivanje i turistička atrakcija donijela bi dobit svim gradovima i opštinama u okruženju kao i one kroz koje bi ta pruga prolazila”, ocjena je prvog čovjeka Trebinja.

Negativan odjek ukidanja pruge

Misli kako bi bilo najidealnije da se taj projekat aplicira putem projekata prekogranične saradnje kod Evropske komisije.

“Često budem u Dubrovniku. Bio sam prije nekoliko dana. Bila su tri kruzera i na svakom po pet hiljada ljudi. Kada 15.000 osoba izađe na pločnik Luke Gruž ne može da bude apsorbirano ni u Dubrovnik, Stari grad, ni u zidine. Da postoji voz koji bi pokupio hiljadu, dvije, tri ljudi i odvezao do Trebinja koje je na 30 kilometara ili napravi turu: to je rasterećenje i za Dubrovnik i dobit za turistu da vidi nešto drugo i kao i za opštine i njihovu privredu”, naveo je Vučurević.

Na području općine Ravno nalaze se čak dvije željezničke stanice na bivšoj trasi uskotračne pruge u samom mjestu i naselju Zavala udaljenom oko šest kilometara u Popovom polju.

Andrija Šimunović, načelnik Općine Ravno navodi da je ukidanje uskotračne pruge 1976. imalo veliki negativan odjek za čitav prostor i ljude koji su tu živjeli.

“Sada smo u poziciji da se ta trasa bivše željezničke pruge može realizirati i valorizirati u turističke svrhe. Imamo veliki prostor koji se njome povezuje od Neretve do Jadranske obale. Inicijativa koja je krenula prije nekoliko godina od općine, odnosno općina kuda se pruga pruža nažalost nije ona dinamika koja se zamislila. Nemamo niti ijedan konkretan zajednički projekat koji bi mogli dalje aplicirati posebno prema evropskim fondovima kroz prekograničnu saradnju”, naveo je Šimunović.

Općina Ravno, navodi njen prvi čovjek, uspjela je napraviti projekat rekonstrukcije stare željezničke pruge od Ravnog do Zavale, mjesta gdje je smještena i pećina Vjetrenica, jedan od največih turističkih potencijala u općini i na širem prostoru, u dužini od 5,5 kilometara. Stavljanje u funkciju na tom potezu ćire, turističkog vlaka, je vrijednost investicije od 5,5 miliona KM (oko 2,8 miliona eura).

“Kada bi se kvalitetno pripremila studija i projekat zajednički bi se moglo aplicirati prema fondovima EU, odnosno ostalih međunarodnih donatora. Imamo ponudu koja bi bila privlačna za sve goste na širem području od Dubrovnika, juga Hercegovine, donsono BiH, Crne Gore, čitavog ovog dijela sve tri države”, navodi Šimunović.

Očuvani tuneli

Komplet trasa bivše željezničke pruge provedena je kroz zemljišne knjige od kojih se dio vodi u Željeznicama FBiH, a dio na državnoj svojini postoji mogućnost što se tiče imovinsko – pravnih odnosa bez ikakvih problema. Ono što predstavlja najveći problem jeste da je dio te trase stavljen u funkciju saobraćajnice, koja povezuje naseljena mjesta koja su bila odsječena poslije ukidanja pruge.

“Treba naći alternativu za njihovo povezivanje, a paralelno raditi na revitalizaciji pruge. Tuneli su očuvani, ali zapušteni. Trebalo bi izvršiti njihovo čišćenje. Treba provjeriti mostiće koji su ranije bili u funkciji, koji su u ratu oštećeni. Mislim da su to sve manji građevinski zahvati na ukupan projekt koji bi bio financiran od potencijalnih investitora. Pruga je izazov za općene u BiH i Hrvatskoj, da se taj prostor revitalizira na pravi način: turistički kroz ćiru, biciklističke staze, različite sadržaje koji će dati jednu novu ponudu koju sada nemamo, a koja bi značila svima”, zaključak je Šimunovića.

Upravo u Zavali ranija stanica na željezničkoj pruzi stara 110 godina prošle je godine obnovljena i stavljena u funkciju ugostiteljskog sadržaja. Paralelno sa njom postavljena je ograda na kojoj se nalaze šine sa željezničke pruge.

“Obnova pruge značila bi puno, ne u smislu koji bi bilo kada je ona otvorena. Danas je kasno pričati o revitalizaciji nakon 1976. kada je ukinuta i kasno je maštati da će se u ove krajeve vratiti svi oni koji su otišli i da će se ovdje živjeti desetine tisuća ljudi – neće. Ali, ako se vrati neko, ako u svakom selu bude dvadesetak-tridesetak ljudi napravili smo više nego da ih bude nula. Sigurno bi ta pruga ovaj kraj uzdigla”, navodi Teo Andrić.

On smatra da se više mora “vezati uz Dubrovnik, jer ako ovo ljeto on ima tri miliona gostiju, cijeni da ako nula zarez nešto bude dovedeno u Ravno i okolicu da bi se od toga moglo živjeti”.

“Ovo područje je od Dubrovnika udaljeno samo 60 kilometara putem, na 15 km je Slano. Ovo je Bogom dano mjesto: doći i vidjeti stado ovaca – rijetko ćete to gdje moći, vidjeti magarca ovako polje…”, zaključuje Andrić.

Veliki i zahtjevan projekt

Načelnik Općine Čapljina Smiljan Vidić navodi da ideja oko revitalizacije uskotračne pruge od Čapljine do Dubrovnika traje par godina.

“Sve ove općine kroz koje je prolazila uskotračna pruga počevši od Čapljine, preko Ravnog i Trebinja do Dubrovnika jasno da su zainteresirane za takav projekat jer bi to bila turistička atrakcija ne samo za njih već i cijeli kraj. To je veliki i zahtjevan projekt, polako se ulazi u to. Treba sačekati još malo vremena pa vidjeti kojim će to tempom da ide. Projekt ima podršku Općine Čapljina”, naglašava Vidić.

Navodi da je pruga za cijeli kraj bila žila kucavica: cijeli život se odvijao oko te pruge. Onda kada je pruga ukinuta polako je, naglašava Vidić, prestajao život na svim ovim područjima.

“U Hutovu, selu koje pripada Općini Neum je bilo 1.200 učenika u osnovnoj školi, a sada ih ima 12 ili 13. Sav život je bio vezan za tu prugu. Mi očekujemo da se izgradnjom te pruge život vrati na ova područja. Jasno je da će ovaj kraj dobiti puno, prije svega što se tiče turizma jer je ovaj kraj jako pogodan za te stvari. I područja kroz koje prolazi pruga su za turiste koji dođu jako interesantna. To bi povuklo za sobom i ostale gospodarske grane, posebno stočarstvo”, zaključio je Vidić.

Pojedine procjene pokazuju da bi za potpunu revitalizaciju pruge Gabela – Trebinje – Dubrovnik – Herceg Novi koštala 50 miliona eura.