Istraživanje što su ga američki naučnici proveli na čimpanzama u Tanzaniji u razdoblju od 17 godina pokazalo je da su mužjaci koji su dugoročno zlostavljali ženke, povremeno ih napadajući i fizički, imali veće izglede da s njima dobiju potomstvo.

“Ovo bez sumnje nije dobra vijest”, rekao je evolucijski antropolog Ian Gilby sa Državnog Univerziteta u Arizoni koji je učestvovao u istraživanju.

“Mužjaci koji su pokazivali izravnu agresiju prema ženkama imali su veće izglede da postanu roditelji njihovih zajedničkih potomaka od onih ‘sramežljivijih'”, kazao je Gilby.

Istraživanje je provedeno na vrsti majmuna genetski najbližoj ljudskoj vrsti, no naučnici su oprezni u donošenju zaključaka kada je posrijedi seksualno nasilje kod ljudi.

“Pretpostavljamo da su ženke bile uplašene dugotrajnim zlostavljanjem te su se u plodnom razdoblju prešutno složile ili čak potaknule parenje s takvim mužjakom, izbjegavajući parenje s drugim mužjacima u njihovoj prisutnosti, jer su strahovale od novog maltretiranja”, objasnila je evolucijska antropologinja Anne Pusey sa Univerziteta Duke koja je također učestvovala u istraživanju.

Naučnici su zamijetili i da parenje nije uslijedilo za vrijeme zlostavljanja ili neposredno nakon njega već nakon dvogodišnjeg ili trogodišnjeg razdoblja bullyinga.

Stručnjaci ističu da čimpanze i čovjek dijele matrilinearnog pretka. Vrijeme postojanja posljednjeg zajedničkog pretka čimpanze i čovjeka nije čvrsto određeno no fosilni nalazi ukazuju na to da je posljednji zajednički predak stariji od 7 miliona godina te da su načini parenja dviju vrsta različiti.

“Uprkos tome uvidom u ovakvo ponašanje kod čimpanzi moglo bi se pomoći ljudskoj vrsti, a nadajmo se i spriječiti slično ponašanje”, rekao je Gilby.