Pomjeranje sata je praksa koja je počela da se primjenjuje još 1914. godine. Stručnjake i građane smo pitali kolika je zaista opravdanost pomjeranja sata u današnje vrijeme i kako to na njih utiče.
Nijemci su počeli sa praksom računanja ljetnog i zimskog vremena kako bi uštedjeli ugalj. Izračunali su da će ukoliko produže dvevno svjetlo za jedan sat uštedjeti na potrošnji energije uvečer, naročito na umjetnoj rasvjeti. To je automatski značilo i povećanje potrošnje ujutro, ali Nijemci su izračunali da im se isplati jer je veća ušteda navečer nego potrošnja ujutro.
PROČITAJTE još
Iako je prije više od godina ovakva praksa imala svoju svrhu, veliki broj istraživanja pokazuje da danas takva primjena nema osnovu jer je potrošnja energije u ljetnjim danima veća zbog vrućina, a da pomjerenje sata negativno utiče na fizičko i psihičko zdravlje osoba jer dolazi do poremećaja biološkog ritma.
Sat vremena koliko kraće spavamo zaslužno je za osjećaj neispavanosti, glavobolje, srčano opterećenje. Pojedina istaživanja kažu da je stepen srčanih udara za 24 posto veći dan poslije pomjeranja sata, nego dan ranije. Doktori uvjeravaju da svaka promjena bioritma uzrokovana pomjeranjem sata uzrokuje određene posljedice.
“Svakako da ljetno računanje vremena zahtjeva da organizam prođe izvjestan period adaptacije na tu istu promjenu, jer svake nagle promjene mogu dovesti do pogoršanja postojećih oboljenja ili do stvaranja novih”, smatra ljekar Kenan Ljuhar.
A period adaptiranja zavisi od osobe do osobe, tvrde psiholozi. Kažu da psiha govori preko tijela i da je kod organizovanja obaveze najbolje slušati tijelo.
“Dokaz su ljudi koji su po 20-30 godina radili u različitim smjena gdje pokazuje da im se bioritam nije tako lako prilagođavao na novonastale promjene”, dodala je Lidija Pehar.
Građani kažu da sa prilagođavanjem nemaju pretjeranih problema. Ustaju sat ranije, ali im to ne predstavlja veliki problem.
“Treba jedan period od jedno 10-ak dana da se čovjek prilagodi,ali pošto sam ja penzioner, meni to puno ne znači”, kaže stariji gospodin iz Sarajeva.
“Pa ne mijenja se sat od jučer, ima 20-30 godina tome”.
“Što se tiče sata, jedino što se manje odmoriš, ali meni je svejedno”.
“Kolega jutros navio sat, prije 12 da ustane i čekao me ovdje sat vremena na parkingu”, samo su neki od reakcija na pomjeranje sata.
Velik broj zemalja, poput Rusije ili Kine ukinule su pomjeranje sata. Većina afričkih država nikada nije ni koristila ljetno računanje vremena. Realnost je da u današanje vrijeme sve više zemalja ponovo razmatra koliko je ovakva praksa ustvari opravdana.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
