Biste li živjeli pod zemljom? Porodica od šest članova odabrala je bunker iz Hladnog rata

Kad je Ruben Romero 2020. tražio novi dom za porodicu, nije gledao kuće s dvorištem. Kupio je komunikacijski bunker iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, ukopan oko osam metara ispod zemlje, na imanju od 13 jutara (oko 5,3 hektara) negdje na američkom Srednjem zapadu. Tačnu lokaciju porodica ne otkriva.

Ruben se uselio u julu 2020, a supruga Joan i djeca Eden, Enoch, Zion i Celestial došli su mjesec poslije, prenio je britanski Daily Mirror. Doselili su iz Georgije. Ruben radi kao konsultant.

Vrata od 1.360 kilograma i lift od jedne tone

Bunker ima oko 557 kvadratnih metara, a stropovi su ponegdje visoki skoro pet metara. Sa svih strana ga okružuje 60 centimetara armiranog betona. Na ulazu su vrata otporna na udarni talas, teška oko 1.360 kilograma. Sve što uđe unutra, od namještaja do kesa iz prodavnice, spušta se liftom nosivosti jedne tone.

Platili su ga 300.000 dolara, iz porodične ušteđevine. „Za ovako neobičnu nekretninu izuzetno je teško dobiti hipoteku“, rekao je Ruben za Mirror. Prvi obrok u novom domu, pita-hljeb s humusom, pojeli su za stolom napravljenim od kartonske kutije. Fotografiju je Ruben objavio na Instagramu.

Zašto su ovakvi bunkeri uopšte građeni

Američka telekom kompanija AT&T je šezdesetih, u saradnji s vladom SAD-a, izgradila oko stotinu ovakvih objekata širom zemlje, navodi portal Love Property. Trebali su održati telefonske veze u slučaju rata. Kad je Hladni rat završio, mnogi su prodani ili napušteni, a danas ih kupuju ljudi koji traže neobičan dom.

Porodica sve radi sama. „Nismo imali nikakvu vanjsku pomoć, osim interneta“, kaže Ruben. Djeca se školuju kod kuće, a Eden i Enoch vode porodični TikTok profil, otvoren nakon što je jedan njihov video na YouTubeu postao viralan.

Najveći neprijatelj je radon

Pod zemljom se mogu nakupiti radon, metan i ugljen-dioksid, a kiseonika može biti premalo. Ruben je za radon rekao da „nije nešto što će vas ubiti odmah“, ali da je kancerogen. Zato su ugradili ventilacijski uređaj koji ustajali zrak mijenja svježim i pritom vraća dio toplote, a odvode su zatvorili posebnim čepovima koji propuštaju vodu, ali ne i plin.

U bunkeru su ostali i stari električni sistemi koji jednim prekidačem mogu zaključati bunker ili isključiti struju. Za sebe Ruben kaže da je „siguran koliko je vjerovatno iko na svijetu“.

Titov bunker kod Konjica gradio se 26 godina

Bosna i Hercegovina ima svoj, mnogo veći primjer. Atomska ratna komanda ARK D-0 kod Konjica građena je u tajnosti od 1953. do 1979. godine, za 350 ljudi iz vojnog i političkog vrha Jugoslavije, koji su u njoj trebali preživjeti šest mjeseci nakon atomskog napada, prenio je Radio Slobodna Evropa. U bunkeru je održavano i bijenale savremene umjetnosti.

Skloništa nisu samo historija. Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, koje je u decembru 2024. objavila agencija FENA, Federacija BiH ima 14.808 skloništa i 17.164 zaklona. Najviše skloništa ima Tuzlanski kanton, 6.837, a najmanje Unsko-sanski, samo 23. Za njihovo održavanje odgovorni su vlasnici i korisnici zgrada, a stanje se utvrđuje kontrolnim pregledima.