Neki ljudi se unervoze od same pomisli na putovanje avionom, vozom ili automobilom. Strah od bolesti kretanja zasjenjuje sve snove o opuštenom odmoru i mogu pretvoriti svakodnevno putovanje do posla u noćnu moru na javi.

Bolest kretanja se javlja kad mozak dobija sučeljene signale – između onoga što naše oči vide i naše tijelo osjeća, kad smo fizički stacionarni (kao kad sjedimo u kolima), ali se ipak krećemo (putujemo), prenosi Danas.

Na primjer, kad sjedimo u pokretnom automobilu naša tijela su fizički stacionarna, ali naše oči mogu da vide predmete u pokretu.

Ljudi koje pate od bolesti kretanja reaguju fizički na te pomiješane signale – i to sa simptomima mučnine, ošamućenosti i opšte nelagode.

Neki doživljavaju toliko agresivne simptome da bi radije da u potpunosti izbjegnu duga putovanja.

Drugi i dalje traže čudotvorni lijek. Ali šta tačno izaziva bolest kretanja i kako se liječi?

Šta je uzrok?

Da bismo razumjeli zašto se javlja bolest kretanja, pomoći će ako razumijemo kako naš mozak obrađuje čulne signale koje dobija od našeg tijela.

Mozak prima stalne čulne signale iz unutrašnjeg uha i receptora u mišićima, tetivama i zglobovima o kretanju i položaju tijela.

Unutrašnje uho je centar ravnoteže. Ono je dio mreže zvane vestibularni aparat. Ovaj sistem podrazumijeva tri para polukružnih kanala i dvije vrećice, zvane sakulus i utrikulus. One mozgu šalju informacije o kretanju i položaju tijela.

Polukružni kanali sadrže tečnost koja se pomjera kad okrećete glavu. Oni detektuju pravac kretanja glave, kao što je naginjanje nagore ili nadole, udesno ili ulevo, i okretanje postrance.

Sakulus i utrikulus su osjetljivi na gravitaciju. Oni govore mozgu kad se tijelo kreće naprijed, nazad, na stranu, ili nagore i nadole. Ali ako oči vide jedno, vaši mišići osjećaju drugo, a vaše unutrašnje uho osjeća nešto treće, mozak počinje da dobija pomiješane signale. Ova čulna neusaglašenost dovodi do bolesti kretanja.

Na primjer, zamislite da se vozite automobilom: predmeti vam ulaze u vidokrug i potom izlaze iz njega, nagnavši vaše oči da šalju signale u vaš mozak da se vi krećete. Ali vaše unutrašnje uho i nervni završeci u vašim mišićima i zglobovima osjećaju da vi i dalje sjedite – i stoga ste stacionarni – pa se te poruke onda sučele.

S druge strane, u avionu ili na brodu može da se desi upravo suprotno: vaše unutrašnje uši i mišići osjećaju pokret, ali horizont djeluje nepomično. I tako jedno čulo osjeća pokret, dok drugo ne.

Rezultat: mučnina, glavobolje i opšte nelagoda i dezorijentacija.

Koji su simptomi bolesti kretanja?

Bolest kretanja pokreće mnoštvo simptoma. Oni obično počnu lagano i postaju sve gori ako se kretanje koje ih je pokrenulo ne zaustavi. U simptome spadaju: nesvjestica, ošamućenost, neravnoteža ili osjećaj da vam se vrti u glavi.

• Mučnina
• Povraćanje
• Glavobolja
• Blijeda koža
• Znojenje
• Umor

Obično je potrebno 20 minuta da simptomi nestanu – ili da vam se vrate vaše “kopnene noge”, kako to mornari imaju običaj da kažu.

Teškim simptomima, međutim, može da bude potrebno i 24 sata da uminu.

Ko je sklon bolesti kretanja?

Bilo ko može da pati od bolesti kretanja, ali su joj neki ljudi podložniji od drugih – kao što su djeca između dvije i 12 godina starosti, trudnice i ljudi sa historijatom migrene.

Da sve bude zanimljivije, bebe su gotovo u potpunosti imune na bolest kretanja.

Džon Golding, profesor primijenjene psihologije na Univerzitetu Vestminster, u Londonu, kaže da je to najvjerovatnije zato što njihov mozak još nije prilagođen korelaciji između očiju i ušiju – i njihovoj ulozi u registrovanju pokreta.

Genetika takođe igra ulogu u bolesti kretanja.

Čak 65 posto ljudi koji pate od bolesti kretanja su naslijedili ovo stanje, kaže profesor Golding.

Kako ublažiti simptome?

Spriječiti je uvijek bolje nego liječiti. Evo nekih savjeta koji bi vam mogli pomoći da spriječite bolest kretanja.

Prije putovanja:

• Izbjegavajte tešku ili začinjenu hranu
• Ograničite unos kofeina i alkohola
• Dobro se naspavajte

Tokom putovanja:

• Birajte sjedište pažljivo: sjedite naprijed u kolima, u sredini na brodu, ili, u vozu, odaberite sjedište kraj prozora koje gleda u pravcu kretanja
• Gledajte u horizont
• Izbjegavajte nagle pokrete glavom
• Gdje god da je moguće, otvorite prozor da vam uđe što više svježeg vazduha
• Ne čitajte, ne gledajte filmove i ne koristite elektronske uređaje
• Zaokupite pažnju nekom aktivnošću, kao što je slušanje muzike
• Zatvorite oči
• Pijte mnogo vode

Đumbir

Neke studije sugerišu da đumbir – uzet u obliku tablete, keksa ili čaja – može da smanji povraćanje i ošamućenost.

Profesor Golding, međutim, kaže da studije variraju u ovom pogledu i objašnjava da ako đumbir radi, onda je moguće da “aktivni sastojak pomaže da se smire crijeva”.

“Đumbir, dakle, ne sprječava direktno bolest kretanja već čini da se osjećate bolje dok je imate”, dodaje.

Kontrola disanja

Kontrola disanja je prosto disanje uravnoteženim – ili normalnim – ritmom.

Utjecaj postojanog disanja jednako je koristan kao i uzimanje pola tablete protiv mučnine u vožnji, kaže profesor Golding.

“Ono je također besplatno i ne nosi neželjena dejstva kao lijek”, ističe.

Disanje nudi mozgu distrakciju, kaže profesor, dok istovremeno suzbija osjećanje mučnine.

Akupresura i narukvice

Oni bi trebalo da funkcionišu primjenom pritiska na akupresurne tačke. Većina studija, međutim, ukazuje na to da one nisu efikasne kod većine ljudi.

Lijekovi

Lijekovi protiv mučnine u vožnji rade tako što sprječavaju simptome bolesti kretanja umesto da ih liječe.

Kao takav, svaki lijek mora da se uzme dovoljno unaprijed – obično 30-60 minuta prije početka putovanja – da bi se apsorbovao u vaš krvotok.

Profesor Golding objašnjava da bolest kretanja izaziva gastroparezu, kad je želucu potrebno više vremena da isprazni sadržaj u crijeva.

Dakle, ako uzmete tablete dok osjećate mučninu, one neće biti apsorbovane i stoga će biti manje efikasne.

Flasteri protiv bolesti kretanja, s druge strane, rade sporije od tableta jer se lijek u njima apsorbuje preko kože. Stoga, oni treba da se stave još ranije – skoro 10 sati pred početak putovanja.

Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) savjetuje da flastere koriste odrasli i djeca starija od 10 godina.

Koja je razlika između bolesti kretanja i vrtoglavice?

Bolest kretanja i vrtoglavica ponekad se pomiješaju zato što imaju slične simptome: oba izazivaju ošamućenost, mučninu i povraćanje.

Međutim, ima nekoliko jasnih razlika između ova dva stanja:

• Vrtoglavica može da se desi nevezano za to da li ste u pokretnom vozilu, može da se desi čak i dok ležite
• Vrtoglavica daje agresivan, lažni osjećaj okretanja, koji može da se javi svaki put kad pomjerite glavu
• Obično se javlja u kratkim talasima, koji traju po nekoliko sekundi
• Češća je kod starijih ljudi
• Obično je vezana za probleme sa tečnošću u unutrašnjem uhu, koja igra ključnu ulogu za našu ravnotežu

Uvijek je bolje biti pripremljen i planirati unaprijed da biste izašli na kraj sa simptomima vaše bolesti kretanja.

I kao što neki oboljeli imaju običaj da kažu, nikad ne dozvolite da vam bolest kretanja upravlja životom.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje