Cres je od Krka veći za samo 0,48 km², a atlasi su kao najveći otok dugo navodili Krk

Podatak potiče iz rada koji su 2004. u naučnom časopisu Geoadria objavili Tea Duplančić Leder, Tin Ujević i Mendi Čala. Obalnu liniju cijelog hrvatskog dijela Jadrana digitalizirali su s topografskih karata u mjerilu 1:25.000 i za svaki komad kopna okružen morem izračunali površinu i dužinu obale.

Rezultat je bio da Cres ima 405,70, a Krk 405,22 kvadratna kilometra. Autori u sažetku izričito navode da je dotad u literaturi, uključujući i atlase, kao najveći otok u Jadranskom moru najčešće navođen Krk.

Kako su Krk i Cres jednom bili jednako veliki

Razlika od 0,48 kvadratnih kilometara, odnosno 48 hektara, toliko je mala da su i službene publikacije dugo lutale. U Statističkom ljetopisu Hrvatske za 2004. godinu oba otoka imaju potpuno istu površinu, po 405,78 kvadratnih kilometara, uz napomenu da su površine Krka i Cresa nedavno izmjerene, a kao izvor je naveden Geografski odsjek PMF-a.

Autori rada iz Geoadrie podsjećaju i da je Krivičić 1993. pretpostavio da bi dva susjedna otoka mogla imati identičnu površinu, što bi bio jedinstven slučaj u svijetu. Njihovo mjerenje to nije potvrdilo. Razlike u ranijim podacima objašnjavaju različitom preciznošću korištenih karata i metoda geodetskog računanja, a za još tačnije brojke predlažu mjerenja s karata u mjerilu 1:5.000.

Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda danas Cres naziva najvećim hrvatskim otokom, a za Krk piše da je po površini drugi. U informativnom materijalu Hrvatske turističke zajednice o Krku i dalje piše 405,78 kvadratnih kilometara.

Veći otok, sedam puta manje stanovnika

Dva otoka po površini su gotovo blizanci, ali po svemu drugom se razlikuju. Cres je dug 65,5 kilometara, a širok od dva do 11,5 kilometara. Krk je dug 38 kilometara i širok do 18. Na Cresu je prema popisu iz 2021. živjelo 2.849 stanovnika, a na Krku 19.916, gotovo sedam puta više.

Duža i razvedenija je i obala Cresa: 268,21 kilometar, naspram 219,12 kilometara na Krku. Najdužu obalu od svih hrvatskih otoka ipak nema nijedan od njih, nego Pag, s 302,47 kilometara.

Jezero na Cresu čije je dno 62 metra ispod mora

U središnjem dijelu Cresa nalazi se Vransko jezero, površine 5,75 kvadratnih kilometara i dubine do 75 metara. Njegova površina je u prosjeku oko 13 metara iznad mora, a dno 62 metra ispod morske razine. U jezeru je oko 220 miliona kubnih metara slatke vode i iz njega se vodom snabdijeva područje Cresa i Lošinja.

Koliko otoka zapravo ima Hrvatska

Isti rad dao je i odgovor na često pitanje o broju otoka. Autori su prihvatili definiciju Međunarodne hidrografske organizacije i podijelili kopno u moru po veličini: otok je veći od jednog kvadratnog kilometra, otočić ima od 0,01 do jednog kvadratnog kilometra, a sve manje je hrid ili greben.

Po toj podjeli u hrvatskom dijelu Jadrana ima 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena, ukupno 1.246. Njihova zajednička obala duga je 4.398 kilometara, a površina 3.259,57 kvadratnih kilometara.