Kad je u Sarajevu podne, Sahat-kula ovih dana pokazuje oko pola osam

Računica je jednostavna. U nedjelju, 8. novembra, Sunce u Sarajevu zalazi u 16:28, prema podacima Pomorske opservatorije SAD-a. Od tog trenutka do podneva u ponedjeljak prođe 19 sati i 32 minute. Na brojčaniku s dvanaest sati to je sedam i 32 minute, i otprilike toliko kazaljke na kuli pokazuju dok gradski satovi pokazuju podne.

Sahat-kula je ranije bila i na našoj listi balkanskih zanimljivosti.

Dvanaest sati u trenutku zalaska Sunca

Sat se namješta prema zalasku Sunca, odnosno akšamu, i pokazuje hidžretsko vrijeme, objasnio je za Radio Slobodna Evropa 2006. Mensur Zlatar, tada muvekit Gazi Husrev-begovog vakufa. Kula u tom trenutku pokazuje 24, odnosno 00 sati. Zato ga nazivaju i lunarnim satom, iako njegove kazaljke zapravo prate Sunce.

Riječ muvekit izvedena je od riječi vakat, što znači vrijeme. Muvekit je onaj koji određuje vrijeme.

Zašto ga neko mora penjati i namještati

Sunce svaki dan zalazi u malo drugačije vrijeme, a mehanizam broji jednake sate. Zlatar je za Radio Slobodna Evropa rekao da se uz 76 drvenih stepenica penje najmanje jednom sedmično da sat navije, održava i po potrebi popravi. National Geographicu je 2017. ispričao da to radi dvaput sedmično od 1967. godine i da bi sat bez ručnog namještanja prestao raditi u roku od sedmice.

Razlika kroz godinu nije mala. U Sarajevu Sunce najranije zalazi 9. decembra, u 16:09, a krajem juna, 24. juna, u 20:33 po ljetnom računanju vremena. Trenutak kada Sahat-kula kuca dvanaest tako se po našim satovima pomjeri za četiri sata i 24 minute, dijelom i zbog prelaska na ljetno vrijeme.

Sat iz Londona, stari mehanizam na Vratniku

Kada je kula sagrađena, pouzdano se ne zna. Prema radu Abdurahmana Hukića o ustanovama Gazi Husrev-begovog vakufa, najstariji poznati spomen je kod turskog geografa Ćatib Čelebije iz prve polovine 17. stoljeća, koji navodi da kula ima zvono. Dio oko džamije izgorio je u provali princa Eugena Savojskog, a kula je ponovo stradala u požaru 1831. i popravljena.

Današnji sat nabavljen je u Engleskoj, a stari je prenesen na drvenu sahat-kulu na Vratniku. Prema Radiju Slobodna Evropa, mehanizam su 1876. iz Londona donijeli sarajevski trgovac Hašimaga Glođo i još jedan trgovac. Sat je 1967. popravljen, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika pozlaćeni.

Kada kula otkuca iftar

Tokom ramazana, kada sahat na kuli otkuca 24, vrijeme je iftaru. Nakon prvog udarca pale se kandilji na Begovoj džamiji, a sa sarajevske tabije tradicionalno se oglasi top, opisao je Zlatar. National Geographic navodi da od 1876. postoji i prvi pisani trag o muvekitu na ovoj kuli, a da je od tada tu dužnost obavljalo pet ljudi, među njima i Zlatarov djed.