Kad se Livanjsko polje poplavi, voda prekrije 230 kvadratnih kilometara

Livanjsko polje je, prema toj dokumentaciji, najveće krško polje u Dinarskom krasu, s površinom od 410 kvadratnih kilometara. Dugo je 64,8 kilometara, a široko u prosjeku šest kilometara, na najširem dijelu 11,5. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, a dno polja je u prosjeku na 720 metara nadmorske visine. Cijelo ramsarsko područje proteže se od 699 do 991 metar.

Ramsarska konvencija je međunarodni ugovor o zaštiti močvara. Livanjsko polje upisano je kao ramsarsko područje 11. aprila 2008, kao treće takvo područje u Bosni i Hercegovini, a obuhvat ima 45.868 hektara. Upravno pripada Hercegbosanskoj županiji, odnosno Kantonu 10. U kratkom opisu područja stoji da je Livanjsko polje „možda najveće periodično plavljeno krško polje na svijetu“.

Voda dolazi s prvim hladnim mjesecima

Poplave su u polju redovna pojava hladne polovine godine, navodi se u dokumentaciji. Kada se polje napuni, nastaju plitka krška jezera duboka oko metar i po do dva metra. Ljeti, na vrhuncu sušnog perioda, ta jezera presuše.

Jedna takva poplava zabilježena je 17. aprila 2004. Pašnjaci i livade tada su bili pod vodom, a procjena je da je voda dosezala do metar i po, stvarajući prirodno povremeno jezero od 230 kvadratnih kilometara.

Za poređenje, Buško jezero, akumulacija u Livanjskom polju, ima 55 kvadratnih kilometara, duboko je do 17 metara i drži 782 miliona kubika vode. Kad je poplavljeno, polje je pod vodom na površini oko četiri puta većoj od akumulacije.

Ramsarski opis kao dijelove područja nabraja sezonski plavljene oranice i livade, poplavne šume uz vodotoke, povremene močvare i bare, stalne potoke te krške izvore i ponore. Kroz polje teku Šturba, Žabljak, Bistrica, Brina, Plovuča, Jaruga i Ričina. U opisu se navodi i mreža ponora, estavela i krških izvora, tipičnih za krško polje u kojem voda nestaje pod zemljom i ponovo izbija.

Najveće tresetište na Balkanu

U polju je, prema istoj dokumentaciji, najveće tresetište na Balkanu. Na području Ždralovca, gdje treset i tresetna tla pokrivaju više od polovine površine, GIS-om je izračunato 78 kvadratnih kilometara, a za tresetište Jagma jugozapadno od Livna 23. Ukupna površina tresetišta bez šume procijenjena je na oko 60 kvadratnih kilometara.

Neodrživo vađenje treseta navedeno je među prijetnjama ovom području, zajedno s korištenjem vode za proizvodnju energije i planiranom termoelektranom na ugalj. Dokumentacija je iz 2008, pa ne govori koliko su ti planovi danas aktuelni.

Kosac, 204 vrste ptica i 315 biljaka

Livanjsko polje je, uz močvare uz Savu, najvažnije mjesto u BiH za zimovanje, selidbu i gniježđenje ptica močvarica i grabljivica, navodi se u opisu. Polje je i jedno od ključnih područja na srednjoevropskom selidbenom putu ptica.

Od 1890. do 2007. u polju su zabilježene 204 vrste ptica, od kojih se 128 ovdje gnijezdi. Za kosca (Crex crex) navodi se 315 gnijezdećih parova. Isti broj, 315, odnosi se i na biljne vrste zabilježene na području.

Dokumentacija spominje i lokalnu zajednicu Livna, poznatu po tradicionalnim sirevima, kao i to da se polje koristi za rekreaciju.