Zašto je Krčki most 17 godina bio svjetski rekorder i šta mu danas prijeti

Most kopno – otok Krk zapravo su dva mosta u nizu. Prvi ide s kopna na otočić Sveti Marko, drugi sa Svetog Marka na Krk. Veliki luk premošćuje kanal koji se zove Tihi, a mali, raspona 244 metra, Burni kanal. Ukupna dužina konstrukcije, bez krajnjih oslonaca, iznosi 1.309,5 metara, a kolovoz sa dvije pješačke staze širok je 11,4 metra.

Most je otvoren 19. jula 1980. Gradnja je trajala od 1976, nešto manje od četiri godine. Projektant je bio Ilija Stojadinović, gradnju je vodio Stanko Šram, a izvođači su bila preduzeća Mostogradnja i Hidroelektra.

Šezdeset godina od prve ideje do otvaranja

Prvi prijedlog veze Krka s kopnom bio je željeznički most iz 1920. godine. Uslijedila je studija 1964, a zatim konkursi 1971. i 1975. godine. Preduzeće za izgradnju mosta osnovano je 2. jula 1970, piše profesor Građevinskog fakulteta u Zagrebu Veselin Simović u stručnom časopisu Građevinar, u tekstu za 20. godišnjicu mosta.

Simović navodi da je raspon od 390 metara za 85 metara premašio dotadašnji svjetski rekord, oko 305 metara dugi luk mosta Gladesville u australskom Sydneyju. Rekord je pao 1997, kada je u Kini završen most Wanxian preko rijeke Jangce, s lukom od 420 metara. Simović je i tada tvrdio da Krčki most ostaje nenadmašen po obliku poprečnog presjeka luka i načinu na koji je građen. Inženjeri Boris Huzjan i Nina Ostojić u radu iz 2016. ističu da Krčki most i dalje ima najveći raspon klasičnog armiranobetonskog luka.

Temelji 19 metara ispod mora

Temelji velikog luka spušteni su 19 metara ispod površine mora. Hrvatska ima i druge velike betonske lukove. Prema Simovićevom pregledu iz 2000, među 22 betonska luka na svijetu s rasponom od 200 metara i više četiri su bila u Hrvatskoj: oba luka Krčkog mosta, Šibenski most s lukom od 246 metara i Maslenički od 200 metara. Malo ispod te granice je Paški most, s lukom od 193 metra.

Preko mosta je u prvih 20 godina prešlo oko 27,2 miliona vozila. Godine 2015. prosječno ih je dnevno prelazilo 10.512, a ljeti 20.804, navode Huzjan i Ostojić.

More nagriza armaturu

Krčki most godinama se popravlja. Prema istom radu, glavni problem bio je pretanak zaštitni sloj betona iznad armature u agresivnoj morskoj sredini. Podvodni pregled 2002. pokazao je da je koncentracija hlorida na dubini od četiri centimetra, u zoni glavne armature, dosegla kritičnu vrijednost. Pukotine široke od 0,5 do 0,8 milimetara na elementima kolovozne konstrukcije navele su stručnjake da preporuče ograničenje brzine. Mali luk saniran je 2013. i 2014. godine, a beton je skidan vodenim mlazom pod pritiskom od 2.000 do 2.500 bara.

Zbog sve većeg prometa Hrvatska planira i drugi most. Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u aprilu 2024. najavio je, nakon obnove starog, gradnju novog mosta kopno – Krk dugog 850 metara, kao dio veze kontejnerskog terminala u Omišlju s cestovnom i željezničkom mrežom.