Kuća od 4.000 kartona za mlijeko: Evo kako ju je zidar u penziji sagradio

Jovino Modesto, zidar u penziji iz sjevernog dijela grada Sorocabe u brazilskoj saveznoj državi São Paulo, nije imao novca za cigle. Zato je osam mjeseci iz smeća vadio prazne kartone od trajnog mlijeka. Skupio ih je više od četiri hiljade i od njih napravio zidove kuće s dvije prostorije, površine oko 50 kvadratnih metara.

Priču je prvi put prikazala emisija SP no Ar televizije Record, a portal R7 objavio ju je 13. septembra 2010. Ljetos se ponovo pojavila na brazilskim portalima, među njima i na Xataka Brasil.

Karton kao ispuna u zidu

Prema opisu koji prenosi Xataka Brasil, Modesto je kartone ugradio kao ispunu u zidove, s aluminijskom stranom okrenutom prema van. Od kiše, sunca i udaraca štite ih malter, žbuka i krov. Drugi brazilski portali pišu da ih je slagao u blokove i zatvarao malterom, umjesto da glavne zidove zida klasičnom ciglom.

Jair Molina, inženjer iz Udruženja inženjera i arhitekata Sorocabe, objasnio je da aluminij s vanjske strane odbija dio toplotnog zračenja. Sam graditelj je za Record rekao da je unutra prijatno i kad napolju sunce prži na 30 stepeni.

Procjena da bi kuća mogla trajati i do sto godina potječe od inženjera čije ime u izvještaju nije navedeno. Uslov je, kako je rečeno, redovno održavanje i zaštita od vode, habanja i loše završne obrade. Drugim riječima, kartonu je najopasnija vlaga koja kroz pukotine u malteru ili oštećen krov dođe do papira.

Šta je zapravo u jednom kartonu

Kompanija Tetra Pak navodi da je njena prosječna ambalaža napravljena od oko 70 posto kartona, 25 posto plastike i pet posto aluminija. Prema Tetra Paku, tanki sloj aluminija štiti sadržaj od kisika i svjetla, a vanjski sloj plastike od vlage.

Zbog tih slojeva ambalaža se reciklira tako što se vlakna odvoje od plastike i aluminija. Od vlakana se pravi papirna konfekcija, tuljci i karton, a mješavina plastike i aluminija prerađuje se u panele, gajbe i dijelove za terase.

Od kartona se već prave ploče i crijep

Ono što je Modesto radio ručno, neke fabrike rade industrijski. U katalogu proizvoda od reciklirane ambalaže koji je objavio Tetra Pak navode se brazilska firma Ibaplac, koja pravi crijep i ploče, zatim saveBOARD iz Novog Zelanda i Australije, čije ploče od cijelih kartona mogu zamijeniti šperploču i OSB, te švedska Recoma, koja pravi građevinske ploče umjesto OSB-a, šperploče i iverice.

Koliko kartona popije jedna kuća

Naš račun: porodica koja svaki dan otvori jedan litar trajnog mlijeka u kartonu skupila bi 4.000 komada za skoro 11 godina. Modesto je do te količine došao za osam mjeseci jer ih je skupljao po cijelom kvartu. U trenutku snimanja, piše Xataka Brasil, imao je spremljenih još hiljadu kartona za proširenje kuće.

Za one koji bi htjeli nešto slično, poruka iz Brazila je jednostavna. Bez stručne procjene temelja, nosive konstrukcije i hidroizolacije kartonski zid nije dobra ideja, ma koliko jeftin bio.