Naučni rad prije 66 godina izdvojio je baš 13. novembar 2026. kao "Sudnji dan": Evo šta je zapravo pisalo

Ali uprkos stoljećima priča o nesreći, nema naučnih dokaza da je ovaj datum sam po sebi opasniji od drugih dana.

Štaviše, veliki dio onoga što danas smatramo "drevnim" porijeklom petka 13. mnogo je novijeg datuma nego što se obično misli.

Zašto baš broj 13?

Broj 13 imao je lošu reputaciju i prije nego što je spojen s petkom.

Jedno od čestih objašnjenja počinje brojem 12, koji u brojnim tradicijama predstavlja neku vrstu cjeline: godina ima 12 mjeseci, tradicionalni Zodijak 12 znakova, u grčkoj mitologiji govori se o 12 olimpijskih bogova, a kršćanska tradicija poznaje 12 Isusovih apostola.

Trinaest tako simbolički dolazi "nakon potpunosti" i narušava red.

U engleskoj tradiciji strah od 13 ljudi za istim stolom može se pratiti najmanje do kraja 17. stoljeća, dok se negativno značenje broja 13 kasnije proširivalo.

S brojem 13 često se povezuje i Posljednja večera: Isus i njegovih 12 apostola činili bi grupu od 13 osoba, a Juda, koji ga je izdao, postao je važan dio kasnijeg folklora o "nesretnom trinaestom gostu".

To, međutim, nije dokaz da je upravo odatle nastalo savremeno vjerovanje u petak 13.

A zašto petak?

Petak je u dijelovima kršćanske Evrope imao negativne asocijacije stoljećima prije nego što se počeo posebno povezivati s brojem 13.

Najjasnija religijska poveznica jeste raspeće Isusa Krista na Veliki petak.

Folkloristi navode i da je petak u kršćanskom svijetu dugo bio dan posta i odricanja, što je moglo doprinijeti njegovoj negativnoj simbolici.

Često se mogu pronaći i tvrdnje da je Eva dala Adamu zabranjeni plod u petak ili da je Kain ubio Abela upravo tog dana.

Problem je što Biblija ne navodi dane u sedmici za te događaje. To su kasnija folklorna tumačenja, a ne biblijski podatak.

Kada su petak i broj 13 zapravo spojeni?

Tu priča postaje posebno zanimljiva.

Vjerovanje da je petak 13. naročito nesretan vjerovatno nije drevno.

Folklorist Stephen Winick iz američke Kongresne biblioteke pronašao je neke od najranijih jasnih tragova takvog vjerovanja u francuskim tekstovima iz 1834. godine. Do sredine 19. stoljeća ideja je već bila prepoznatljiva u francuskoj popularnoj kulturi.

U američkim novinama reference na "nesretni petak 13." postaju češće krajem 19. stoljeća.

To je važna činjenica jer pokazuje koliko su problematične tvrdnje da je praznovjerje nastalo prije više od hiljadu godina.

Petak kao nesretan dan i broj 13 kao nesretan broj jesu starije ideje.

Njihova današnja kombinacija, međutim, izgleda mnogo modernije.

Jesu li vitezovi templari razlog za strah od petka 13?

Ovo je vjerovatno najpoznatija priča o porijeklu datuma.

U petak, 13. oktobra 1307. godine, francuski kralj Filip IV naredio je masovna hapšenja vitezova templara u Francuskoj.

Datum je stvaran.

Ali dokaz da je upravo taj događaj stvorio praznovjerje o petku 13. – ne postoji.

Kongresna biblioteka navodi da historičari nisu pronašli vezu između hapšenja templara i kasnijeg vjerovanja u nesretni petak 13. Teorija je postala posebno popularna tek mnogo stoljeća kasnije, a dodatno ju je proširila moderna popularna kultura, uključujući roman "Da Vincijev kod".

Dakle: templari su zaista uhapšeni u petak 13, ali nema dobrih historijskih dokaza da se ljudi zbog toga već od srednjeg vijeka boje tog datuma.

A šta je s Lokijem i nordijskim bogovima?

Još jedna često ponavljana priča govori o gozbi 12 nordijskih bogova na koju je nepozvan stigao Loki kao trinaesti gost.

Prema popularnoj verziji mita, događaj je završio smrću voljenog boga Baldra, pa je broj 13 postao simbol nesreće.

I ova priča ima problem.

Folkloristi Kongresne biblioteke pregledali su izvore nordijske priče i upozorili da tekstovi na koje se legenda oslanja ne navode da je na okupljanju bilo upravo 13 bogova.

Drugim riječima, nordijska priča postoji, ali njeno korištenje kao jasnog historijskog objašnjenja za strah od broja 13 vrlo je klimavo.

Čak je i Hamurabijev zakonik uvučen u priču

Još jedan raširen "dokaz" kaže da u Hamurabijevom zakoniku nema 13. zakona jer se broj smatrao nesretnim još u drevnom Babilonu.

Ni to nije tačno.

Historičari ističu da originalni zakonik uopće nije numerirao zakone na takav način. Izostavljanje broja 13 pojavilo se u jednoj od kasnijih numeracija i nema veze s drevnim strahom od tog broja.

Godine 1882. osnovali klub da ismijavaju broj 13

Dok su se neki ljudi broja 13 bojali, drugi su mu se namjerno rugali.

U New Yorku je krajem 19. stoljeća postojao "Thirteen Club", čiji su se članovi okupljali kako bi namjerno kršili praznovjerne zabrane.

Prvi veliki sastanak održali su u petak, 13. januara 1882.

Članovi su, između ostalog, prolazili ispod ljestvi i sjedali za stolove u grupama od 13 ljudi.

Ideja je bila dokazati da im se zbog toga neće dogoditi ništa strašno.

Hollywood je petak 13. pretvorio u globalni brend straha

Veliku ulogu u modernoj popularnosti praznovjerja imala je zabavna industrija.

Thomas W. Lawson objavio je 1907. roman "Friday, the Thirteenth", u kojem berzanski mešetar koristi praznovjerje povezano s datumom kako bi izazvao paniku na Wall Streetu.

A onda je 1980. stigao horor film "Friday the 13th".

Filmska franšiza pretvorila je ovaj datum u jedan od najprepoznatljivijih simbola horora u popularnoj kulturi i proširila priču daleko izvan zemalja u kojima je praznovjerje prvobitno bilo jako.

Postoji čak i naziv za strah

Strah ili izbjegavanje broja 13 naziva se triskaidekafobija.

Za strah specifično povezan s petkom 13. koristi se izraz paraskevidekatriafobija.

Naziv je sastavljen od grčkih riječi povezanih s petkom, brojem 13 i strahom.

Takav strah kod nekih ljudi može značiti mnogo više od šale.

Praznovjerje može utjecati na odluke – od izbjegavanja putovanja i vjenčanja do odgađanja sastanaka ili drugih aktivnosti.

Brojni hoteli i visoke zgrade upravo zbog negativne percepcije broja 13 preskaču tu oznaku sprata ili ga nazivaju drugačije.

Da li se petkom 13. zaista događa više nesreća?

Nauka je ovo pitanje pokušala provjeriti.

Jedna poznata studija objavljena 1993. u British Medical Journalu uporedila je petak 13. s petkom 6. Istraživači su zabilježili manje automobila na cesti, ali više bolničkih prijema povezanih s transportnim nesrećama te izračunali moguće povećanje rizika od 52 posto.

Autori su čak duhovito zaključili da se preporučuje ostati kod kuće. Ali uzorak je bio mali i sami podaci imali su ozbiljna ograničenja. Kasnija istraživanja nisu potvrdila stabilan obrazac.

Analiza finskih saobraćajnih nesreća od 1989. do 2002. nije pronašla značajne razlike između petka 13. i petaka neposredno prije i poslije njega.

Drugo istraživanje analiziralo je 49.094 dolaska u hitne službe i nije pronašlo opći porast broja pacijenata petkom 13.

A velika novija studija koja je obuhvatila gotovo 20.000 operacija nije pronašla povećan rizik smrti, ponovnog prijema u bolnicu ili komplikacija kod pacijenata operisanih petkom 13. u odnosu na druge petke.

Zaključak dostupnih podataka nije da se petkom 13. ništa loše ne događa.

Događa se – kao i svakog drugog dana.

Nema, međutim, uvjerljivog dokaza da sam datum nosi neku posebnu opasnost.

Zašto onda toliko lako povjerujemo da je "nešto krenulo po zlu"?

Jedan od odgovora krije se u psihologiji.

Ako unaprijed vjerujemo da je određeni dan nesretan, mnogo ćemo lakše primijetiti i zapamtiti lošu stvar koja se tog dana dogodila.

Ukoliko nam automobil ne upali petkom 13, datum će nam možda odmah pasti na pamet. Ako se isto dogodi u ponedjeljak 22, vjerovatno ćemo kriviti akumulator.

To je primjer potvrdne pristrasnosti – tendencije da više primjećujemo informacije koje odgovaraju onome u šta već vjerujemo.

Istraživači Univerziteta u Torontu upravo su u objašnjenju praznovjerja izdvojili taj mehanizam: loš događaj na petak 13. pamtimo kao potvrdu mita, dok slične događaje drugih datuma ne povezujemo s kalendarom.

Praznovjerja također mogu pružiti osjećaj kontrole nad nepredvidivim svijetom. Ako vjerujemo da možemo izbjeći nesreću tako što nećemo proći ispod ljestvi ili ćemo odgoditi važno putovanje, nasumični događaji izgledaju manje nasumično.

Petak 13. nije svuda nesretan

Još jedan argument protiv ideje o "univerzalno nesretnom datumu" jeste činjenica da se kulture ne slažu ni oko toga kojeg se dana treba bojati.

U španskoj tradiciji i dijelu španskog govornog područja mnogo je poznatije praznovjerje vezano za utorak 13.

U Italiji je tradicionalno lošu reputaciju stekao petak 17., a jedno od objašnjenja povezuje to s rimskim brojem XVII, čija se slova mogu presložiti u latinsko "VIXI" – "živio sam", odnosno izraz koji može asocirati na završetak života.

Drugim riječima, čak ni "nesretni datum" nije univerzalan.

Zašto je 2026. posebno zanimljiva?

Ove godine petak 13. pojavljuje se čak tri puta – 13. februara, 13. marta i 13. novembra.

To je najveći mogući broj petaka 13. u jednoj godini.

Zanimljivo je i da 13. dan u mjesecu u 400-godišnjem ciklusu gregorijanskog kalendara zapravo pada na petak 688 puta, neznatno češće nego na bilo koji drugi dan u sedmici.

Dakle, ako vam se čini da je petak 13. "stalno tu", matematika mu zaista daje malu prednost. Ali ne i natprirodnu moć.

A upravo 13. novembar 2026. jednom je nazvan – "Sudnjim danom"

Ovogodišnji novembarski petak 13. ima još jednu nevjerovatnu priču.

U prestižnom časopisu Science 4. novembra 1960. objavljen je rad naučnika Heinza von Foerstera, Patricije M. Mora i Lawrencea W. Amiota pod dramatičnim naslovom:

"Doomsday: Friday, 13 November, A.D. 2026."

Rad je stvaran.

Ali nije predvidio kraj svijeta.

Autori su matematički analizirali historijski rast svjetskog stanovništva i pokazali da bi, kada bi se tadašnji obrazac ubrzanog rasta nastavio bez ikakve promjene, matematička krivulja 13. novembra 2026. otišla prema beskonačnosti.

Naravno, ljudska populacija ne može postati beskonačna.

I rast stanovništva nije nastavio pratiti taj obrazac. Stope rasta i fertiliteta kasnije su počele značajno usporavati, pa je model odavno prestao pratiti stvarnost.

Dakle, internet tvrdnje da su "naučnici predvidjeli kraj svijeta za petak 13. novembar 2026." pogrešno predstavljaju ono što je rad zapravo govorio.

Nema naučnog razloga očekivati da se 13. novembra 2026. dogodi išta apokaliptično.

Pa je li petak 13. nesretan?

Historija kaže da je priča mnogo komplikovanija od jednog događaja ili jedne drevne legende.

Broj 13 i petak zasebno su stoljećima skupljali negativne asocijacije. Negdje tokom 19. stoljeća te su se dvije tradicije sve jasnije spojile, a novine, književnost, filmovi i popularna kultura napravili su ostalo.

Nauka zasad nije pronašla uvjerljiv dokaz da je petak 13. opasniji od drugih dana.

Ali praznovjerje ne mora biti objektivno tačno da bi bilo stvarno u ponašanju ljudi.

Ako zbog datuma neko promijeni plan putovanja, odbije sobu broj 13 ili postane nervozniji za volanom, vjerovanje je već proizvelo stvarnu posljedicu.

Možda je zato petak 13. opstao toliko dugo.

Ne zato što kalendar donosi nesreću, nego zato što je ljudski mozak izuzetno dobar u traženju obrazaca – čak i tamo gdje ih možda nema.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad