Prozori su vam zimi stalno vlažni? Pri 60 posto vlage rosa se hvata već na 12 stepeni

Topao zrak može zadržati mnogo više vodene pare od hladnog. Pri 20 stepeni kubni metar zraka primi oko 17 grama vode, a pri nuli tek oko pet grama, navodi Centar za zaštitu potrošača Sjeverne Rajne-Vestfalije. Kad se zrak iz sobe ohladi uz staklo, okvir ili zid, višak vode izdvoji se u kapljice.

Prema našem proračunu po Magnusovoj formuli, u sobi od 20 stepeni rosa se hvata na površinama hladnijim od:

• 60 posto vlage: oko 12 stepeni
• 50 posto vlage: oko 9 stepeni
• 40 posto vlage: oko 6 stepeni

Zato je isti prozor u jednom stanu stalno vlažan, a u drugom ne. Razlika najčešće nije u staklu, nego u količini vlage u zraku.

Odakle u stanu toliko vode

Četveročlano domaćinstvo dnevno u zrak ispusti između šest i 12 litara vode, navodi se u vodiču o pravilnom provjetravanju grada Wiesbadena. Vlaga dolazi od disanja, kuhanja, tuširanja i sušenja veša. Noću se skuplja u spavaćoj sobi, pa su prozori ujutro najmokriji upravo tamo, a vlagu upija i posteljina, zbog čega je bolje ne namještati krevet odmah nakon ustajanja.

Problem često postane vidljiv nakon zamjene starih prozora novim, dobro dihtovanim. Kroz stare je zrak sam ulazio i izlazio, a kroz nove prolazi mnogo manje, pa vlaga ostaje u stanu dok je ne izbacimo provjetravanjem.

Koliko vlage je normalno

Većina preporuka kreće se između 40 i 60 posto. Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) savjetuje da vlažnost u zatvorenom bude ispod 60 posto, idealno između 30 i 50, a njemački savjetnici za potrošače zimi preporučuju manje od 50 posto. Ispod 30 posto zrak je presuh i iritira sluznicu.

Za plijesan je presudna vlaga uz sam zid: ako na hladnim površinama dugo prelazi 70 posto, plijesan se može razviti i kad na staklu nema kapi. Stanje u sobi pokazuje jednostavan higrometar, koji se kupuje u trgovinama tehnikom. Svjetska zdravstvena organizacija u smjernicama o vlazi i plijesni navodi da je boravak u vlažnim prostorima povezan s više respiratornih tegoba i astme.

Kako provjetravati kad je vani hladno

1. Širom otvoreni prozori, kratko: pet do deset minuta, a kad je napolju ispod pet stepeni, dovoljno je i pet. Prozor na kip ne zamjenjuje takvo provjetravanje.
2. Tri do četiri puta dnevno, a najmanje ujutro i navečer; češće ako u stanu živi više ljudi.
3. Odmah nakon tuširanja, kuhanja i buđenja, kad je vlage najviše.
4. Promaja: gdje je moguće, otvorite prozore na suprotnim stranama stana.
5. Radijator zatvorite dok je prozor otvoren.

Hladan vanjski zrak nosi malo vode. Kad se u sobi zagrije, može primiti mnogo vlage, pa je zrak nakon kratkog provjetravanja suši. Zidovi i namještaj za nekoliko minuta ne stignu se ohladiti, pa se soba brzo vrati na temperaturu. Klima-uređaj s režimom za odvlaživanje može pomoći u prostorijama koje se teško provjetravaju, o čemu smo pisali u tekstu o opciji na klimi koja sprječava vlagu.

Gdje se plijesan javlja prva

• Uglovi vanjskih zidova i prostor iza ormara: namještaj odmaknite najmanje 10 centimetara od vanjskog zida, preporučuju njemački Savezni ured za okoliš i grad Wiesbaden.
• Hladne sobe: spavaća soba ne bi trebala biti hladnija od 16 stepeni, a što je soba hladnija, češće je treba provjetravati.
• Veš koji se suši u stanu: ako nema drugog izbora, sušite ga u prostoriji koju možete provjetravati, uz zatvorena vrata prema ostatku stana.

Kad provjetravanje nije dovoljno

Ako se plijesan vraća iako redovno provjetravate i grijete, uzrok je često u samoj zgradi: neizolovan zid, toplotni most oko prozora, oštećena fasada ili krov kroz koji ulazi voda. Tada brisanje i sredstva protiv plijesni uklanjaju samo posljedicu, a pomoći može tek pregled majstora ili stručnjaka za građevinsku fiziku.