Srijeda znači sredina: Odakle potiču nazivi dana u sedmici na našem jeziku

Polazna tačka cijele priče je nedjelja. Ruski lingvista Max Vasmer u svom etimološkom rječniku piše da je prvobitno značenje te riječi bilo „neradni dan“, odnosno dan kad se ne radi (ne-djelati). Ista riječ u starijem jeziku značila je i cijelu sedmicu, a to značenje i danas ponegdje živi kod nas: „za nedjelju dana“ znači za sedam dana.

Kad je nedjelja jednom postala početna tačka, ostali dani dobili su imena prema njoj. Ponedjeljak je, prema Vasmeru, složenica od „po“ i „nedjelja“, dakle dan poslije nedjelje.

Utorak, četvrtak i petak su redni brojevi

Utorak potiče od staroslavenske riječi za „drugi“ (u ruskom i danas „vtoroj“), a petak od broja pet. Vasmer za ruski naziv petka izričito navodi da je to peti dan sedmice koja počinje ponedjeljkom. Isto važi za četvrtak, koji je, kao češki „čtvrtek“ i poljski „czwartek“, povezan s brojem četiri.

Zanimljivo je da slavenski jezici tu nisu slijedili grčki crkveni način brojanja. U grčkom je ponedjeljak „deutera“, drugi dan, jer se brojalo od nedjelje. Vasmer napominje da Slaveni to brojanje od nedjelje nisu zadržali, pa je kod nas „drugi“ dan utorak, a ne ponedjeljak.

Srijeda kao sredina, baš kao njemački Mittwoch

Srijeda dolazi od praslavenskog oblika sa značenjem „sredina“, srodnog riječi za srce. To je dan na sredini sedmice. Isto ime ima i njemački: Mittwoch doslovno znači „sredina sedmice“.

Vasmer smatra da je slavenski naziv nastao prevođenjem upravo tog njemačkog oblika, a kao manje vjerovatnu mogućnost navodi latinsko-romanski uzor. Ovo je, međutim, pretpostavka: etimolozi se ne slažu u potpunosti ko je od koga preuzeo model.

Subota je jedini „strani“ dan

Subota je posuđenica. Vasmer je izvodi iz srednjogrčkog oblika „sambaton“, nazalizovane varijante grčkog „sabbaton“, koji potiče od hebrejskog „šabat“. Kao druga mogućnost spominje se balkanski latinski „sambata“. Iz istog izvora su njemački Samstag i francuski samedi, navodi Online Etymology Dictionary.

Kod Engleza i Nijemaca planete i bogovi

Germanski jezici preuzeli su rimski sistem u kojem je svaki dan posvećen jednom nebeskom tijelu, a rimska božanstva zamijenili svojim. Prema Online Etymology Dictionary:

• Monday / Montag: Mjesečev dan, prema latinskom „Lunae dies“
• Tuesday: dan germanskog boga rata Tiwa, koji odgovara rimskom Marsu
• Wednesday: Wodenov (Odinov) dan, prijevod latinskog „Mercurii dies“, Merkurovog dana
• Thursday / Donnerstag: Thorov dan, umjesto Jupiterovog („Jovis dies“)
• Friday / Freitag: dan boginje Frigg, umjesto Venerinog dana
• Saturday: Saturnov dan
• Sunday / Sonntag: Sunčev dan, prema latinskom „dies solis“

Njemački se od engleskog razlikuje i kod utorka: porijeklo naziva Dienstag je sporno. Online Etymology Dictionary navodi dvije mogućnosti, germansku riječ za javnu skupštinu ili ime boga rata Thingsusa, poznato iz latinskih natpisa.

Šta je potvrđeno, a šta nije

Značenje naziva „drugi“, „četvrti“, „peti“, „sredina“ i „dan poslije nedjelje“ nije sporno. Sporna su dva detalja: da li je srijeda prevedena baš s njemačkog i da li je nedjelja kao „neradni dan“ nastala po uzoru na latinsko „feria“, kako pretpostavlja Vasmer. Kod subote se raspravlja samo o putu kojim je riječ stigla, grčkom ili balkanskolatinskom, dok je hebrejski šabat kao krajnje porijeklo nesporan.