Listopad je u Hrvatskoj oktobar, a u Češkoj i Poljskoj novembar: šta kriju nazivi mjeseci

Slovník spisovného jazyka českého, rječnik praškog Instituta za češki jezik, listopad objašnjava kao jedanaesti mjesec u godini. Isto značenje riječ ima i u poljskom, gdje je listopad, prema rječniku sjp.pl, jedanaesti mjesec kalendarske godine.

Slovenci su listopadom nekada također zvali novembar. Današnji Slovar slovenskega knjižnega jezika tu riječ bilježi kao zastarjelu, uz primjer "rodil se je 14. listopada".

Lišće pada, studen vlada

U hrvatskom je listopad deseti mjesec, a novembar je studeni. Irena Miloš u časopisu Hrvatski jezik, koji izdaje Institut za hrvatski jezik, oba naziva objašnjava starom izrekom: "U listopadu lišće pada, u studenome studen vlada." Češki rječnik uz mjesec bilježi i drugo, doslovno značenje riječi: listopad je i samo opadanje lišća u jesen.

Miloš navodi i kako su nastali ostali hrvatski nazivi. Lipanj je dobio ime po lipi, srpanj po srpu jer tada počinje žetva, a kolovoz po kolima koja nakon žetve voze s polja. Travanj je mjesec kad trava ozeleni, a svibanj je dobio ime po grmu svibu, odnosno svibovini, sa sitnim bjelkastim cvjetovima.

Isti naziv, drugi mjesec

Listopad nije jedini naziv koji kod susjeda znači drugi mjesec. Prema istom članku, prosinac je u bugarskom i starijem slovenskom bio januar, a ne decembar. Ime ožujka povezuje se s lažju, jer je mart varljiv: čas je toplo, čas pada snijeg.

Neki nazivi poklapaju se preko granica, ali ne i po mjesecu. Češki srpen i poljski sierpień znače august, dok je hrvatski srpanj juli. Poljski lipiec je juli, a litvanska liepa također je juli.

Zašto je oktobar "osmi", a deseti je mjesec

Latinski nazivi koje svakodnevno koristimo u Bosni i Hercegovini imaju svoju nelogičnost. Rimska godina počinjala je u martu, pa su septembar, oktobar, novembar i decembar dobili imena po latinskim brojevima septem, octo, novem i decem, odnosno sedam, osam, devet i deset. Kad je januar postao prvi mjesec, nazivi su ostali isti, iako su se mjeseci pomjerili za dva mjesta.

Bosanski fratar i prvi kalendar

Prema članku u Hrvatskom jeziku, prvi štampani kalendar na hrvatskom jeziku prije četiri stoljeća sastavio je Matija Divković. On je rođen 1563. u Jelaškama kod Vareša, a umro je 1631. u Olovu. Hrvatska enciklopedija navodi da su sva njegova djela štampana bosančicom i da su to bile prve knjige štampane tim pismom.

Današnji hrvatski nazivi mjeseci ustalili su se mnogo kasnije. Časopis Danica prvi ih je predložio 1837. godine, a temelje se na Relkovićevom Kućniku iz 1796, priručniku o seoskom gospodarstvu pisanom u desetercu.