Prema izvještaju kojeg je ove sedmice objavilo Američko meteorološko društvo, protekla godina je bila najtoplija godina u Europi, a ujedno spada u tri najtoplije godine zabilježene ikad u svijetu.

Britanski meteorološki ured, koji je sudjelovao u izradi izvještaja, je upozorio kako je rekord “znatno” premašen te da su temperature zabilježene tokom 2020. godine širom Europe bile 1,9 celzija više od prosjeka tokom perioda između 1981. i 2010. godine, koji se koristi kao osnova za temperaturna mjerenja, prenosi CNN.

Do sada, 2014. je bila zabilježena kao najtoplija godina ikad u Europi.

Prema ovom izvještaju, čak 17 europskih zemalja prijavilo je rekordono visoke temperature, uključujući Francusku, Španiju, Švicarsku, Belgiju, Norvešku i Švedsku.

Na Arktiku je primjećena čak i veća temperaturna razlika, gdje je prosječna temperatura porasla čak 2,1 stepen iznad prosjeka tokom perioda od 1981. do 2010. Slično je na Antarktiku, gdje je početkom februara 2020. zabilježena temperatura od 18,2 stepena, što je znatno više od dosadašnjeg rekorda od 17,2 stepena iz 2015. godine.

Druge zemlje koje su zabilježile temperaturne rekorde uključuju Japan, Meksiko i Sejšele.

Ipak, dijelovi sjeverozapadne Europe bili su relativno hladniji 2020. godine, navodi se u izvještaju, s izuzetkom Velike Britanije koja je premašila rekorde iz 2006. I 2014.

I dok je pandemija usporila ekonomske aktivnosti širom svijeta, umanjivši tako i emisiju ugljičnog dioksida uza 6-7 posto, izvještaj otkriva kako je globalna koncentracija stakleničkih plinova dosegkla novi maksimum protekle godine.

Robert Dunn iz Britanskog meteorološkog ureda upozorava kako je upravo ovaj izvještaj ukazao kako klimatske promjene izazvane ljudskim faktorom jednako utječu na sve dijelove svijeta, ali kako sve regije ne osjete promjenu istom brzinom.

Izvještaj je objavljen netom nakon ekstremnih vremenskih prilika uzrokovanih klimatskim promjenama koje su se odrazile ekstremnim vrućinama i požarima u Grčkoj, Italiji, Turskoj, Francuskoj i drugim dijelovima Europe, kao i smrtonosnim poplavama u Njemačkoj i Belgiji tokom jula.

Služba za nadzor atmosfere Copernicus ovog je mjeseca upozorila na to da se mediteranska regija razvija u žarište požara, te da požari koji su već u toku ispuštaju velike količine zagađenosti u obliku dima u atmosferu.

Liz Bentley, izvršna direktorica Kraljevskog meteorološkog društva, ističe kako izvještaj za 2020. oslikava stvarnost i da služi kao još jedan dokaz o klimatskim promjenama.

“Dva stepena možda ne zvuči mnogo, možda ne primijetite razliku kada izađete vani. Ali ta mala promjena u prosječnim temperaturama ima značajnu promjenu u učestalosti i intenzitetu nekih vremenskih prilika, posebno vrućina, kao onih koje se bilježe u Europi ili Sjevernoj Americi,” naglasila je, dodavši kako ekstremne vremenske prilike se sada dešavaju dosta češće i traju duže.

Drugi eksperti smatraju kako je ono što posebno zabrinjava brzina kojim se zagrijavanje odvija.

“Izvještaj pokazuje da čak i ako ograničimo globalno zagrijavanje na 1.5 stepen kako je utvrđeno Pariškim sporazumom, rast temperature u mnogim dijelovima svijeta a posebno na kopnu će uveliko prelaziti 1,5 stepen,” kazao je Michael Byrne, predavač klimatskih nauka na Univerzitetu St. Andrews, za Naučni medijski centar.

Nedavno objavljeni UN-ov izvještaj o klimatskim promjenama zaključio je kako je neophodno spriječiti prelazak granice od 1,5 stepena zagrijavanja kako bi se izbjegli negativni efekti. Svjetski naučnici koji su radili na izvještaju jednoglasno su zaključili I kako je ljudski faktor bez sumnje uzrokovao klimatsku krizu.