Vodeći svjetski naučni časopis "Nature" je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija naučnika iz 75 istraživačke skupine, koje daje novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta. Nekada nas je bilo dvije skupine, a danas nas dijele na milione podskupina.
U ovome istraživanju su učestvovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem koji je bio gost Novog dana.
Marjanović je rekao kako lako proučavamo leptirove, biljke, a najveći problem je kad počnemo sebe ispitivati jer ne možemo biti objektivni.
“Nekada smo sa neandertalcem razmjenjivali genetički materijal. Neka generalna ideja je da se naseljavanje planete Zemlje dešavalo u najmanje dva talasa, sad je genetika ukazala da postoje tragovi prethodnih populacija koje su napustile Afriku“, kazao je Marjanović.
Utvrđena je genetička raznolikost 125 populacija, a Marjanović je rekao kako genetičke studije napreduju, kao i da je genetika okrenula koncept istraživanja, posebno na metodi sakupljanja vrsta.
“Obuhvatili smo cijelu planetu Zemlju jer nas je zanimalo šta se desilo sa napuštanjem Afrike. Bilo je prisutno 75 znanstvenika i među njima i mi iz BiH i nadam se da smo dali svoj mali doprinos konzorciju“, istakao je bh. genetičar.
Kazao je kako je u BiH istraživanje genetike počelo još krajem 19. stoljeća s austrijskim ljekarima, a ovoga stoljeća se radi sa molekularnim genetičkim analizama.
O tome kakvo je porijeklo Bosancima i Hercegovcima je rekao: “Nažalost, Balkanci nisu bili stavljeni u fokus, ali bez ovoga regiona ne bi bilo moguće sastaviti punu sliku. U genomu Evropljanina možete pronaći 2 do 3 posto neandertalca, u Australsko okeanskom dijelu ima i neandertalaca i denisovaca i tragove nove migracije. Što se tiče nas, već odavno smo radili studije i pokazali smo da je populacija raznolika što predstavlja bogatstvo. Dijelili smo mnoge historijske događaje, ali i one tokom Ledenog doba, neolitske migracije…“
O pretpostavci šta bi nam se moglo dešavati za 100 godina je komentarisao: “Imate različite koncepte o tome šta se dešava nakon smrti i meni odgovara reinkarnacija. Volio bih da se vratim na ovo područje jer bi bilo dobro izanalizirati sve i vidjela bi se jaka introdukcija sa Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, jer će te populacije ostaviti dubok pečat“.
Na pitanje zašto su ova istraživanja važna je odgovorio: “Genetika je kompleksna i ovo je samo jedan segment genetike. Ljudski genom je jedna lijepa knjiga koju polako počinjemo čitati i mi smo korak dalje da shvatimo i iskoristimo to u oblasti medicine humane genetike. Poznavanje ljudskog genoma je na početku i detaljnije analize mogu odvesti do toga da bolje spoznamo sebe“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
