Evropski satelit Rosetta u srijedu je prijepodne oslobodio robota Philaea koji je time samo uz pomoć gravitacije počeo historijsko spuštanje na kometu "67P Čurjumov-Gerasimenko", veliku masu leda i prašine udaljenu oko 510 miliona kilometara od Zemlje, objavila je Evropska svemirska agencija (ESA) iz svoje kontrole leta u Darmstadtu.
Potvrda o razdvajanju Rosette i Philaea stigla je u 10 sati, a radio signalu je zbog goleme udaljenosti trebalo 28 minuta i 20 sekundi da stigne od odašiljača na Rosetti do Zemlje.
Robotu za spuštanje na površinu komete treba oko sedam sati, a signal kojim se potvrđuje slijetanje trebao bi na Zemlju stići oko 17 sati po srednjeevropskom vremenu.
Evropska svemirska agencija (ESA) koja vodi projekt upisala bi se time u historiju svemirskog istraživanja jer nijedna misija do sada nije uspjela spustiti letjelicu na komet.
“Sada sve ovisi o Isaacu Newtonu, na putu smo prema površini”, kazao je profesor Mark McCaughrean, viši naučni savjetnik u ESA-i.. “Ukoliko Isaac bude prema nama prijateljski nastrojen danas ćemo ostvariti veličanstveno spuštanje”.
Jedan od problema koje robot treba svladati je vrlo slaba gravitacija na ledenoj planini širokoj četiri kilometra. Robotu Philaeu, nazvanom tako po ostrvu na Naserovom jezeru na Nilu, moglo bi se dogoditi da naprosto odskoči natrag u svemir ukoliko odmah nakon dodira s površinom kometa ne uspije ispaliti posebne “harpune” kojima bi se trebao usidriti na površinu.
Ukoliko uspije sletjeti i ostati na površini kometa, prvo što će napraviti jest fotografiranje okoline – neobičnog pejzaža koji sadrži duboke jame i visoke ledene šiljke.
Slijetanje je rizično i neizvjesno
Slijetanje je događaj s vrlo neizvjesnim ishodom, tim više što se u srijedu rano ujutro potisni sistem kojim se robot trebao prilijepiti uz površinu komete nije mogao pokrenuti. To znači da robot sada nema ništa što bi ga guralo prema površini planeta nakon odvajanja od Rosette. Robot težak oko sto kilograma nemože nikako utjecati na svoje spuštanje i u potpunosti zavisi o gravitaciji.
Priroda i tvrdoća terena odabranog za slijetanje nisu poznati naučnicima. Može se raditi o bilo čemu, od tvrde stijene do pahuljasto meke površine. Teren koji je izabran za slijetanje nije ravan i postoji opasnost da se Philae razbije o litice.
Ukoliko slijetanje uspije, naučnici će dobiti prve informacije s komete koji skriva ključne informacije o izvornim tvarima koje su kreirale Sunčev sistem prije više od 4,5 milijardi godina.
Dosadašnje snimke i mjerenja koja je poslao satelit Rosetta daju puno materijala za istraživanje i možda će utjecati na pisanje novih udžbenika o nastanku Sunčevog sistema.
Rosetta je na put sa Zemlje krenula prije punih deset godina, a misija je dosad koštala 1,3 milijarde eura.
