Britanci nisu napali samo 22 države, tvrdi historičar: 15 od njih nema izlaz na more

Brojanje je napravio britanski historičar Stuart Laycock, koji je studirao klasične nauke na Cambridgeu, a rezultat objavio 2012. u knjizi „All the Countries We've Ever Invaded: And the Few We Never Got Round To“ (Sve zemlje koje smo ikad napali i one rijetke do kojih nismo stigli), u izdanju kuće The History Press.

Prema izdavaču, Britanija je napala ili ratovala na teritoriji 171 od 193 današnje članice Ujedinjenih nacija, odnosno u oko 90 posto zemalja. Ideju mu je, prema tadašnjim izvještajima, dao sin, koji ga je pitao koliko je zemalja Britanija napala.

Šta se računa kao „invazija“

Laycock nije brojao samo kolonije i ratove. Išao je abecedom kroz sve današnje države i tražio bilo kakav zapis o britanskom upadu, prema današnjim granicama, čak i kada je događaj stariji od same države. U obzir je uzimao vojno prisustvo ostvareno silom, prijetnjom silom, pregovorima ili plaćanjem, ali i upade britanskih pirata, korsara s odobrenjem krune i naoružanih istraživača.

Zato knjiga nije zvanična statistika niti historijski konsenzus, nego brojanje jednog autora po vrlo širokom kriteriju. Sam Laycock je za Telegraph rekao da je knjiga zamišljena kao zabava, a ne kao moralni sud o britanskoj historiji. Izdavač kao primjere navodi zajedničku britansko-sovjetsku invaziju na Iran 1940-ih, ekspediciju u Etiopiju u kojoj su korišteni slonovi i okupaciju Manile u 18. stoljeću.

Dvadeset dvije zemlje bez britanskih vojnika

Na listi zemalja u kojima Laycock nije našao dokaz britanskog upada su:

• u Evropi: Andora, Bjelorusija, Lihtenštajn, Luksemburg, Monako, Švedska i Vatikan
• u Africi: Burundi, Centralnoafrička Republika, Čad, Republika Kongo, Obala Slonovače, Mali te Sao Tome i Principe
• u Aziji: Kirgistan, Mongolija, Tadžikistan i Uzbekistan
• u Americi: Bolivija, Gvatemala i Paragvaj
• u Okeaniji: Maršalska Ostrva

Kada se lista pogleda na karti, uočava se obrazac: 15 od 22 zemlje nemaju izlaz na more. Britanska moć stoljećima je počivala na mornarici, pa su unutrašnjost Azije, srce Afrike i planinske države Evrope bile najteže dostupne.

I ta lista je sporna

Nije svaka zemlja na listi sigurna. Laycock je priznao da sumnja da su britanski osvajači ipak stigli do Mongolije i još nekih zemalja, ali za to nije našao dokaz. Urednik američkog radijskog programa The World Chris Woolf upozorio je da se Švedskoj može pripisati britanski pohod na Göteborg 1808., a Gvatemali napad britanskih sječa drveta na obalu, iz kojeg je nastala kolonija koja je danas Belize.

Bosna i Hercegovina, kao i ostale države bivše Jugoslavije, nije među 22 zemlje, što znači da ih je Laycock ubrojao među „napadnute“. Na osnovu kojeg događaja, iz javno dostupnih opisa knjige ne vidi se.