Europske rijeke se ubrzano isušuju, stvarajući probleme ne samo za industrije koje se oslanjaju na njih u transportu tereta, već i za klimatske ambicije Europske unije.

Kao dio plana za smanjenje emisija uzrokovanih transportom za čak 90 posto do sredine stoljeća, EU želi prebaciti što više tereta s kolovoza na svoju mrežu unutrašnjih plovnih puteva dugu 37.000 kilometara.

To će postati sve teže ako nivoi vode u glavnim rijekama i kanalima nastave da opadaju – ili postanu nepredvidivi – kao rezultat uticaja klimatskih promjena poput suše. Stručnjaci upozoravaju da su poremećaji nagovještaj nadolazećih problema, a nedavne padavine donose samo privremeno olakšanje, navodi magazin Politico.

Rijeka Rajna i njene pritoke su ljeti bilježile “kontinuirano niske vodostaje” u posljednjih pet ili šest godina kao rezultat “ekstremnih promjena, posebno u pogledu padavina” uzrokovanih klimatskim promjenama, rekao je Robert Egeling, generalni direktor istraživanja i obrazovni centar koji vodi grupa za zaštitu prirode NABU u Bingenu na Rajni, Njemačka.

Ako se vodostaji na glavnim evropskim rijekama ne vrate na zadovoljavajući nivo u “razumnom vremenskom roku… onda moramo napustiti te plovne puteve”, upozorio je Sandor Nemethy, istraživač na odjelu za konzervaciju Univerziteta u Geteborgu.

Oficijelni Brisel ima za cilj da poveća promet unutrašnjim plovnim putevima za četvrtinu do 2030. za 50 posto do 2050. Ali prema europskoj statističkoj agenciji – Eurostat, stvarni rezultat bio je pad prometa od 10 posto u 2022. u odnosu na 2021.

Prezentacija pripremljena za glavno tijelo koje upravlja plovidbom na Rajni upozorava na “duže periode ekstremnih suša i ekstremnije klimatske događaje.”

To dovodi u pitanje unutrašnje plovne puteve, koji omogućavaju transport koji je relativno zelen, efikasan i, iako sporiji, ima tendenciju da bude predvidljiv, rekao je Godfried Smit, generalni sekretar Europskog vijeća brodara.

Nizak vodostaj znači da brodovi mogu nositi manje tereta, ostavljajući kompanije s problemom skladištenja i nezadovoljnim klijentima, a istovremeno pogoršavaju probleme zagušenja u lukama, kaže Smit. Kompanije koje imaju rezervisan kapacitet transporta ne mogu lako preći na željeznicu u kratkom roku, dodao je on.

Kako nivoi vode opadaju, napori bloka da premjesti više tereta na rijeke također rizikuju sukob s njegovim ekološkim ciljevima.

Prema EU zakonu o vodama, sve rijeke bi trebale imati dobar hemijski i ekološki status do 2027. – ali od 21 riječnog sliva koje je analizirao Svjetski fond za prirodu (WWF), malo je vjerovatno da će 90 posto rijeka biti zdravo do tada.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad