Oglas

Specijalni rezervat prirode

Izvor Đavolja voda kod Kuršumlije gotovo je 800 puta kiseliji od kišnice

author
N1 Sarajevo
08. nov. 2026. 18:23
djavolja voda izvoriste u srbiji
Ilustracija | Djavolja voda

Đavolja voda, izvor u Đavoljoj varoši kod Kuršumlije, ima pH 2,7 i 15 grama minerala u litru, navodi Zavod za zaštitu prirode Srbije. Po računici N1, to je gotovo 800 puta kiselije od obične kišnice. U rezervatu stoje 202 zemljane figure visoke do 15 metara.

Oglas

Podaci su iz dokumentacije Zavoda za zaštitu prirode Srbije o Specijalnom rezervatu prirode Đavolja varoš. Rezervat je u zapadnom dijelu općine Kuršumlija, na području sela Đake i Ivan kula, i zahvata 2.241,27 hektara.

Najstrože zaštićen, prvim stepenom, samo je dio nazvan Đavolja varoš, površine 34,42 hektara. Drugi stepen zaštite obuhvata Vučje jazbine i Sokolov vis (911,74 hektara) te Ivan kulu (65,47 hektara), a treći stepen 1.229,64 hektara. Veći dio zemljišta u trećoj zoni je u privatnom vlasništvu. Prema klasifikaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), rezervat je svrstan u petu kategoriju, zaštićeni predio.

Šta znači pH 2,7

Kiselost vode mjeri se na skali od 0 do 14, gdje je 7 neutralno. Američki geološki zavod (USGS) objašnjava da je svaka jedinica desetostruka razlika, a obična kiša ima pH oko 5,6 jer u sebi otapa ugljen-dioksid iz zraka.

Razlika između 5,6 i 2,7 iznosi 2,9 jedinica, pa je voda iz izvora, po računici N1, oko 794 puta kiselija od kišnice i oko 20.000 puta kiselija od neutralne vode. USGS kao primjer izuzetno kisele vode navodi vodu iz napuštenih rudnika uglja, s pH oko 2. Zavod za zaštitu prirode izvor opisuje kao hladan, ekstremno kiseo i visoko mineralizovan.

Litar vode s izvora nosi 15 grama otopljenih minerala. Za poređenje, soli čine oko 3,5 posto težine morske vode, navodi američka agencija za okeane i atmosferu NOAA, što znači oko 35 grama na kilogram.

Kape od kamena na stubovima od zemlje

U rezervatu su 202 figure, koje se zovu i kulama, stubovima ili glavucima. Visoke su od dva do 15 metara, široke od pola metra do tri, a na vrhu nose kamene kape.

Prema Zavodu, nastale su kao rezultat specifičnog procesa erozije koji traje stoljećima. Cijelo područje pripada vulkanskom kompleksu Leckog andezitskog masiva, a reljefom dominiraju kupe nekadašnjih vulkana.

Neobična imena imaju i dvije jaruge u rezervatu: jedna se zove Đavolja, a druga Paklena jaruga.

Srednjovjekovni rudnici i put prema UNESCO-u

U blizini su stari rudarski radovi i otvori kopova iz srednjeg vijeka, a kod Ivan kule ostaci srednjovjekovnog grada. Sokolov vis, u drugoj zoni zaštite, dvostruka je kupa s vrhovima na 1.370 i 1.368 metara i grebenom dugim oko osam kilometara. Ivan kula leži na 886 metara.

Đavolja varoš upisana je 18. marta 2002. na preliminarnu listu UNESCO-a. Nominacija je predata 2009, ali je vraćena na dopunu, a ponovo je mogla biti podnesena najranije 2016, navodi Zavod u istom dokumentu.

Više tema kao što je ova?

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama