Drevni kameni alati pronađeni u Ukrajini, koji datiraju od prije 1,4 miliona godina, otkrivaju pionire ljudskog pretka Homo erectusa, izazivajući prethodne povijesne vremenske okvire i bacajući novo svjetlo na ranu ljudsku migraciju u Evropu.

U srcu zapadne Ukrajine nalazi se grad Korolevo, gdje je revolucionarna metoda datiranja temeljena na kozmičkim zrakama otkrila kameno oruđe, pomičući vremensku liniju ljudske prisutnosti u Evropi na nevjerovatnih 1,4 miliona godina. Otkriveni 1970-ih uz rijeku Tisu, u blizini ukrajinske granice s Mađarskom i Rumunijom, ti primitivni alati sada su precizno datirani, bacajući svjetlo na ranu ljudsku ekspanziju tijekom međuledenih razdoblja u dalekoj povijesti.

Sloj sedimenta koji sadrži kameno oruđe postalo je kritično arheološko nalazište koje nudi uvid u migraciju Homo erectusa, vjerovatnog proizvođača pronađenog oruđa.

U Korolevu nisu pronađene kosti, samo kameno oruđe. Ali starost sugerira da je Homo erectus bio jedina moguća ljudska vrsta u to vrijeme, pojašnjava Roman Garba, glavni autor studije objavljene u časopisu Nature.

Sama zora ljudske tehnologije

Homo erectus se pojavio prije otprilike 2 miliona godina, prethodeći Homo sapiensu sa svojim manjim mozgom, ali sličnim proporcijama tijela.

Izrađeni u Oldowan stilu od vulkanskog kamena, pronađeni alati, poput sjeckalica i strugala, predstavljaju samu zoru ljudske tehnologije. Prethodno, najstariji poznati dokaz ljudske prisutnosti u Evropi bio je s nalazišta u Španiji star 1,2 do 1,1 milion godina. Nalazi iz Koroleva pokazuju da je Homo erectus vjerovatno ušao u Europu s istoka ili jugoistoka, vjerovatno migrirajući duž rijeke Dunav, kaže Garba.

Korolevo je do sada najsjevernija ispostava onoga za što pretpostavljamo da je Homo erectus i svjedočanstvo je neustrašivosti tog ljudskog pretka, kaže pak John Jansen, geoznanstvenik Češke akademije znanosti.

Uz pomoć kozmičkih zraka

Metoda datiranja korištena u navedenoj studiji uključivala je analizu radioaktivnog raspada sloja čestica u uzorcima oruđa, koje nastaje zbog konstantnog bombardiranja površine Zemlje kozmičkim zrakama, piše ZIMO.

Zemlja je neprestano bombardirana galaktičkim kozmičkim zrakama. Kada te zrake, uglavnom protoni i alfa čestice, prodru kroz Zemljinu atmosferu, stvaraju sekundarni pljusak čestica, neutrona i miona, koji prodiru u podzemlje, rekao je Mads Knudsen sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj, koautor navedene studije i geoznanstvenik. Te čestice reagiraju s mineralima u stijenama i proizvode radioaktivne nuklide, odnosno klasu atoma. Sediment je datiran na temelju omjera dva nuklida, zahvaljujući njihovoj različitoj brzini radioaktivnog raspada.

Novo poglavlje rane ljudske povijesti

Navedeno istraživanje otvara novo poglavlje u razumijevanju rane ljudske ekspanzije u Evropu, budući da su pioniri Homo erectusa naišli na raznolik krajolik koji vrvi velikim sisavcima.

Pitanje nije ‘ako’, nego ‘kada’ ćemo pronaći mjesto slične ili starije ljudske povijesti negdje drugdje u Ukrajini, Rumuniji, Bugarskoj, odnosno Srbiji, poručio je na kraju Garba, izrazivši time optimizam glede otkrivanja još starijih dokaza o ljudskoj prisutnosti u Europi.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad