Koliko je duboko čovjek ikad izbušio Zemlju i šta je pronašao u dubini

Kad bi se u Kolsku superduboku bušotinu spustio Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine, stao bi u nju pet puta i još bi ostalo mjesta. Rupa na krajnjem sjeverozapadu Rusije duboka je 12.262 metra i do danas je najdublja rupa koju je čovjek ikad izbušio.

Sovjetski geolozi počeli su bušiti u maju 1970. Plan je bio doći do 15.000 metara, a do konačne dubine trebalo im je skoro dvadeset godina.

Dublje od Marijanske brazde, plića od korijena kontinenta

Najdublje mjesto u okeanu, Challengerov ponor u Marijanskoj brazdi, prema mjerenju iz 2010. koje navodi američka agencija NOAA, duboko je oko 10.994 metra. Kolska bušotina ide oko 1.270 metara dublje. Mount Everest, visok 8.849 metara, nestao bi u njoj, a iznad njegovog vrha ostalo bi više od tri kilometra prazne rupe.

Za Zemlju je to ipak ogrebotina. Kontinentalna kora debela je obično oko 40 kilometara, navodi Enciklopedija Britannica, pa je bušilica prošla manje od trećine puta do plašta. Otvor je širok samo oko 23 centimetra, otprilike koliko tanjir.

Dole je bilo 180 stepeni umjesto 100

Konačna dubina od 12.262 metra dostignuta je 1989. godine. Inženjeri su na tom nivou očekivali oko 100 stepeni Celzijusa, a izmjerili su 180, navode Smithsonian i naučni program EarthDate Univerziteta Teksas u Austinu. Na toj toplini stijena se ponašala kao plastična masa, a bušotinu je bilo sve teže održati otvorenom.

Ekipe su do 1992. pokušavale ići dublje, ali rekord iz 1989. nisu prestigle. Kad se raspao Sovjetski Savez, nestalo je i novca. Prema EarthDateu, ljudi su na lokaciji radili do 1994, a do 2008. postrojenje je potpuno napušteno.

Šta su našli u dubini

• Vodu. Nekoliko kilometara ispod površine, u ispucaloj stijeni, pronađena je vrela voda bogata mineralima. Prema tadašnjem znanju, vode tako duboko nije trebalo biti.
• Vodonik. Tokom bušenja iz rupe je izlazio plin vodonik, zajedno s helijem, dušikom i ugljik-dioksidom.
• Fosile. Na oko 6,7 kilometara pronađene su 24 vrste mikroskopskih fosila planktona, stare oko dvije milijarde godina.
• Granit tamo gdje je trebao biti bazalt. Geolozi su očekivali da će oko sedmog kilometra granit preći u bazalt. Umjesto toga, naišli su na granit izmijenjen toplotom i pritiskom. Stijene na dnu stare su oko 2,7 milijardi godina.

Benjamin Andrews, geolog iz Nacionalnog prirodnjačkog muzeja Smithsonian, za taj je magazin rekao da bušenje u velike dubine povremeno donese iznenađenje. Kola ih je donijela nekoliko.

Duža rupa postoji, ali ne ide nadolje

Kao najdublja rupa Kola i dalje drži rekord, ali ne i kao najduža. Naftne bušotine danas se buše koso i vodoravno, kroz ležište, pa im je ukupna dužina veća iako ne idu duboko ispod površine.

Prvu je Kolu po dužini prestigla bušotina BD-04-A na naftnom polju Al Shaheen ispred obala Katara. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, završena je u maju 2008. i duga je 12.290 metara, od čega je 10.902 metra horizontalni dio. Kasnije su rekorde rušile bušotine projekta Sahalin-1 u Ohotskom moru. Rosnjeft je u novembru 2017. objavio da je s platforme Orlan na polju Čajvo izbušena bušotina duga 15.000 metara, čiji je kraj vodoravno udaljen 14.129 metara od platforme.

Jednostavnije rečeno: kad biste naftnu bušotinu sa Sahalina ispravili i okrenuli nadolje, bila bi oko 2,7 kilometara duža od Kolske. Ali nijedna mašina dosad nije otišla tako duboko ravno prema središtu Zemlje kao sovjetska bušilica prije 37 godina.