Kongo je dubok više od 220 metara: u kanjonima na dnu živi riba bez očiju i pigmenta

U julu 2008. tim Geološkog zavoda SAD-a (USGS) i Američkog prirodoslovnog muzeja (AMNH) prvi je put direktno izmjerio protok donjeg toka Konga, nizvodno od jezera Malebo, gdje leže Kinshasa i Brazzaville. Koristili su akustične doplerske profilere struje, diferencijalni GPS i ultrazvučne dubinomjere. U radu objavljenom 2009. autori navode da je najveća dubina u donjem Kongu veća od 200 metara, a brzina vode na pojedinim mjestima veća od četiri metra u sekundi. Guinnessova knjiga rekorda, pozivajući se na isto mjerenje, Kongo vodi kao najdublju rijeku na svijetu, s dubinom od najmanje 220 metara.

Za poređenje, 220 metara su dvije trećine visine Eiffelovog tornja, koji s antenama ima oko 330 metara. Kod mjesta Luozi naučnici su tada izmjerili protok od 35.800 kubnih metara u sekundi. Sava na ušću u Dunav u prosjeku nosi 1.564 kubna metra u sekundi, prema Međunarodnoj komisiji za zaštitu Dunava, pa je Kongo tog jula nosio oko 23 puta više vode od prosječne Save.

Zašto je rijeka baš tu toliko duboka

Donji Kongo nije mirna nizijska rijeka. Od jezera Malebo do Atlantika, na 498 kilometara, spusti se 270 metara, navode hidrolozi USGS-a u radu o dionici kod mjesta Bulu. Enciklopedija Britannica opisuje niz od 32 katarakte u donjem toku, zbog kojih rijeka između Matadija i jezera Malebo nije plovna.

Dno oblikuje stijena. Prema USGS-u, podloga snažno utiče na tok i tamo gdje nema vodopada ni brzaka, a poprečni profili pokazuju nagle promjene dubine. Na dionici Bulu vrtložne strukture zahvataju cijelu dubinu vode, do 165 metara. Plitki brzaci tako se smjenjuju s kanjonima dubljim od 220 metara.

Riba koju naučnici nalaze samo mrtvu ili na samrti

Mjerenja nisu rađena radi rekorda, nego da bi se razumjelo kako su ribe raspoređene u rijeci. U donjem Kongu žive brojne vrste koje nema nigdje drugdje, a najneobičnija je mala ciklida Lamprologus lethops. Melanie Stiassny iz AMNH-a i kolege u radu objavljenom 2020. u časopisu Genome Biology and Evolution navode da ta riba živi u veoma turbulentnoj vodi, na ekstremnim dubinama kanjona.

Svi dosadašnji primjerci pronađeni su mrtvi ili na samrti, na površini, na kratkoj dionici rijeke. Analiza genoma pokazala je da su kod ove vrste isključeni brojni geni zaduženi za razvoj očiju i pigmenta, slično ribama iz pećina. Riba je zato bez pigmenta i slijepa, a cijeli život provodi u mraku.

Kongo u brojkama

• Dužina: oko 4.700 kilometara (Britannica).
• Sliv: 3.457.000 kvadratnih kilometara.
• Protok na ušću: oko 41.000 kubnih metara u sekundi; Amazon nosi više od 175.000.
• Najveća izmjerena dubina: najmanje 220 metara (USGS i AMNH, juli 2008).
• Brzina struje: više od četiri metra u sekundi uz obale, u zonama jakog smicanja.
• Pad donjeg toka: 270 metara na 498 kilometara.

Šta mjerenje ne kaže

Brojka od 220 metara odnosi se na najdublje mjesto koje je tim tada izmjerio, ne na prosječnu dubinu rijeke. Veliki dio Konga nije sistematski izmjeren, pa ni USGS ni Guinness ne tvrde da dublja mjesta ne postoje. Širu priču o rijeci, njenom slivu i ljudima koji uz nju žive donijeli smo u tekstu Najdublja rijeka na svijetu.