Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 27 država EU i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava da se nivo mora sve više podiže nanoseći sol na poljoprivredna zemljišta što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti zemlje.

Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova.

Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, rekao je u razgovoru za Hinu da se “razina mora brzo uzdiže”.

“Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu”, napomenuo je u primorskom gradu Barceloni gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.

40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu

Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se “40 posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu”.

“Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije) no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje”, izjavio je Mastrojeni.

Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 milijuna stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema evropskoj strani Mediterana.

“Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima”, rekao je Mastrojeni.

On je u studenom bio u Egiptu na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme.

“Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme”, napomenuo je Mastrojeni.

“Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti”, dodao je.

Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu

Mediteran je, kaže, “mjesto bogatih i siromašnih ljudi”.

“Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba”, upozorio je. “Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu”, dodao je.

Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima.

“Za 15 godina će južna Evropa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?”, rekao je istaknuvši da je stoga neophodna saradnja sjevera i juga Mediterana.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad