Najveća carstva u historiji: Britanija po površini, Mongoli po kopnu bez prekida

Pitanje koje je carstvo bilo najveće nema jedan odgovor jer zavisi od mjerila: ukupne površine, kopna bez prekida ili broja ljudi. Najčešće korištene brojke dolaze od estonskog politologa Reina Taagepere, koji je decenijama mjerio površine država na historijskim atlasima. U radu objavljenom 1997. u časopisu International Studies Quarterly sabrao je podatke za najveće države od starog vijeka do 20. stoljeća.

Po ukupnoj površini: britansko carstvo oko 1920.

Prema Taageperinim podacima, britansko carstvo je na vrhuncu, 1920. godine, obuhvatalo oko 35,5 miliona kvadratnih kilometara. U tekstu istog rada za 1925. stoji zaokružena brojka od 35 miliona, što pokazuje koliko su ovakve procjene približne. Guinnessova knjiga rekorda, koja koristi istu brojku, opisuje to kao otprilike četvrtinu ukupnog kopna na Zemlji.

Taagepera upozorava na jedan detalj: velik dio te površine činili su rijetko naseljeni krajevi poput australske pustinje i kanadske tundre. Nominalna kontrola nad takvim prostorima napuhuje rekorde, pa ogromna površina ne znači i stvarnu vlast na svakom kvadratnom kilometru.

Bez prekida: Mongoli od Koreje do istočne Evrope

Britanija je vladala kolonijama razasutim po svim kontinentima, povezanim morem. Kad se gleda samo kopno u jednom komadu, rekord drži Mongolsko carstvo. Guinness ga vodi kao najveće neprekinuto carstvo u historiji, s oko 24 miliona kvadratnih kilometara na vrhuncu, oko 1279, za vladavine Kublaj-kana. Taagepera istu površinu navodi za 1309, godinu posljednjeg formalnog ujedinjenja.

To jedinstvo trajalo je kratko. Prema Taageperinim podacima, Zlatna horda, Čagatajski kanat i Ilkanat bili su samostalni unutar carstva još od oko 1260, a 1310. postali su i formalno nezavisni. Najveća država nasljednica, dinastija Yuan u Kini i Mongoliji, tada je imala oko 11 miliona kvadratnih kilometara. Taagepera piše da se carstvo raspalo za manje od jednog stoljeća.

Rusija treća, Osmanlije daleko iza

Treće mjesto po Taageperi pripada Rusiji, čija je površina na vrhuncu, 1895, iznosila oko 22,8 miliona kvadratnih kilometara, pa je Guinness navodi kao drugo najveće neprekinuto carstvo. Slijede kinesko carstvo dinastije Qing s oko 14,7 miliona 1790. i špansko s oko 13,7 miliona na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće. Islamski halifat dostigao je oko 11,1 milion kvadratnih kilometara oko 720. godine.

Osmansko carstvo, pod čijom je vlašću tada bila i Bosna, vrhunac je dostiglo 1683, godine opsade Beča, s oko 5,2 miliona kvadratnih kilometara. To je otprilike sedmina britanskog i manje od četvrtine mongolskog carstva, iako je osmanska vlast na Balkanu trajala stoljećima.

Po broju ljudi poredak je drugačiji

Površina ne govori koliko je ljudi živjelo pod jednom vlašću. Guinness procjenjuje da je u Mongolskom carstvu živjelo oko 110 miliona ljudi, otprilike četvrtina tadašnjeg svjetskog stanovništva. Za stara carstva takve procjene su vrlo nesigurne jer popisa uglavnom nije bilo, pa se rang-liste po broju stanovnika razlikuju od autora do autora.

Zato je tačan odgovor dvostruk: britansko carstvo bilo je najveće po ukupnoj površini, a mongolsko najveće u jednom komadu kopna. Mjerila poput trajanja ili uticaja na jezik i pravo, po kojima se često spominje i Rimsko carstvo, daju opet drugačije poretke, a za njih jedinstvena brojka ne postoji.