Više od polovine najvećih svjetskih jezera i akumulacija izgubilo je značajne količine vode u posljednje tri decenije, navodi se u novoj studiji koja u velikoj mjeri krivi klimatske promjene i prekomjerno korištenje vode za ove poražavajuće podatke
Oko jedne četvrtine svjetske populacije živi u slivu jezera koja prešućuju, navodi se studiji tima međunarodnih naučnika, objavljenoj u časopisu Science, prenosi CNN.
Dok jezera pokrivaju samo oko 3 posto planete, u njima se nalazi skoro 90 posto tečne površinske slatke vode i osnovni su izvori vode za piće, navodnjavanja i energije, a obezbeđuju staništa za životinje i biljke od krucijalne važnosti.
Istraživači su koristili satelitska mjerenja skoro 2.000 najvećih svjetskih jezera i akumulacija, što predstavlja 95 posto ukupne količine vode u jezeru na Zemlji.
Otkrili su da je 53 posto jezera i akumulacija izgubilo značajne količine vode, uz neto gubitak od oko 22 milijarde metričkih tona vode godišnje.
Izvještaj je otkrio gubitke u jezerskim vodama širom svijeta, uključujući vlažne tropske krajeve i hladni Arktik. To sugerira da su trendovi sušenja širom svijeta opsežniji nego što se ranije mislilo.
Ove promjene mogu imati kaskadne efekte, uključujući smanjenje kvaliteta vode, povećanje toksičnog cvjetanja algi i gubitak vodenog svijeta.
Za rezervoare, izvještaj je otkrio da je najveći faktor u njihovom opadanju sedimentacija, gdje sediment teče u vodu, te začeplja i smanjuje prostor u koji se voda akumulira. To je tzv “usporena katastrofa”, kako ju je nazvao jedan od učesnika studije, dodavši da se ovakvo što dešava tokom više godina i decenija.
Na sedimentaciju mogu uticati klimatske promjene. Šumski požari, na primjer, koji postaju sve intenzivniji kako se svijet zagrijava, devastiraje šume i destabiliziraju tlo, pomažući da se poveća protok sedimenta u jezera i rezervoare.
Ne opadaju sva jezera, neka i rastu
Ali studija je otkrila da ne opadaju nivoi svih jezera u svijetu; oko trećine opadanja jezera nadoknađeno je povećanjem na drugim mestima, navodi se u izvještaju.
Neka jezera su rasla, a kod 24 posto jezera uočeno je značajno povećanje u nivoa vode. To su obično jezera u manje naseljenim regijama, uključujući područja u sjevernim velikim ravnicama Sjeverne Amerike i unutrašnjoj Tibetanskoj visoravni.
Na rast nekih jezera uticale su klimatske promjene, navode naučnici, tvrdeći da glečeri koji se otapaju pune jezera, predstavljajući potencijalni rizik za ljude koji žive nizvodno od njih.
Što se tiče rezervoara, iako je skoro dvije trećine njih doživjelo značajan gubitak vode, sveukupno je došlo do neto povećanja nivoa vode zbog više od 180 novonapunjenih rezervoara, navodi se u izvještaju.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!