Nova studija predviđa da će broj ljudi na Zemlji vjerovatno dostići vrhunac ranije i biti mnogo niži nego što se očekivalo i to bi moglo biti pozitivno uzimajući u obzir prioritet zaštite okoliša, javlja Guardian.

Studija koju je naručila međunarodna organizacija Club of Rome predviđa da će prema trenutnim trendovima svjetska populacija dostići 8,8 milijardi prije sredine stoljeća, a zatim početi brzo opadati. Navedeno je da bi vrhunac mogao doći i ranije ako vlade preduzmu progresivne korake na podizanju prosječnih prihoda i nivoa obrazovanja.

Kako navodi Guardian, predviđa se da bi to moglo biti dobro za zaštitu okoliša jer bi pad broja ljudi na zemlji smanjio pritisak na prirodu i mogao ublažiti klimatske promjene. Međutim, autori upozoravaju da samo pad nataliteta neće riješiti ekološke probleme planete, koji su već ozbiljni sa populacijom od 7,8 milijardi i prvenstveno su uzrokovani prekomjernom potrošnjom jedne bogate manjine.

Pad broja stanovnika također može stvoriti nove probleme, kao što je smanjenje radne snage i veći pritisak na zdravstvenu zaštitu povezan sa “starijim” društvima poput Japana i Južne Koreje.

Jedan od autora, Ben Callegari, je optimističan po pitanju rezultata istraživanja, ali je upozorio da broj ljudi na zemlji nije primarni problem u vezi sa zaštitom okoliša.

“Ovo nam daje dokaz da možemo vjerovati da populacijska bomba neće eksplodirati, ali se i dalje suočavamo sa značajnim izazovima iz perspektive životne sredine. Potrebno nam je puno truda da se pozabavimo trenutnom razvojnom paradigmom prekomjerne potrošnje i prekomjerne proizvodnje, koji predstavljaju veće probleme od same populacije”, rekao je on.

Prethodne studije po ovom pitanju su mnogo manje optimistične. Prošle godine, UN su procijenile da će svjetska populacija dostići 9,7 milijardi do sredine stoljeća i potom nastaviti rasti nekoliko decenija.

Novu projekciju koja je objavljena danas je izveo Earth4All kolektiv vodećih ekoloških i ekonomskih institucija, uključujući Potsdamski institut za istraživanje uticaja na klimu, Stockholm Resilience Center i BI Norwegian Business School.

Istraživanje je zasnovano na novoj metodologiji koja uključuje društvene i ekonomske faktore koji imaju dokazan uticaj na natalitet, kao što su podizanje nivoa obrazovanja, posebno za žene, i poboljšanje prihoda. Studija predviđa dva scenarija u zavisnosti od toga u kojoj meri se takve politike sprovode.

U slučaju da politike vlada ostanu kakve jesu, predviđa se da će to biti dovoljno da se ograniči rast globalne populacije na ispod 9 milijardi 2046. godine, a zatim padne na 7,3 milijarde 2100. Godine.

“Iako ovaj scenario ne rezultira otvorenim ekološkim ili totalnim klimatskim kolapsom, vjerovatnoća regionalnog društvenog kolapsa ipak raste tokom decenija do 2050. godine, kao rezultat produbljivanja društvenih podjela kako unutar tako i između društava. Rizik je posebno akutan u najugroženijim, loše upravljanim i ekološki ranjivim ekonomijama”, navedeno je u istraživanju.

U drugom, optimističnijem scenariju po kojem bi vlade širom svijeta povećale poreze bogatima kako bi se ulagalo u obrazovanje, socijalne usluge i pojačala jednakost, procjenjuje se da bi broj ljudi mogao dostići 8,5 milijardi već 2040. godine, a zatim pasti za otprilike trećinu na oko 6 milijardi u 2100. godini. Također se predviđaju značajna poboljšanja do za ljudsko društvo i prirodno okruženje do sredine vijeka.

“Do 2050. emisije stakleničkih plinova bile bi oko 90 posto niže nego što su bile 2020. godine i nastavile bi da padaju”, navodi se u istraživanju. Ovo bi održalo globalnu temperaturu ispod °C iznad predindustrijskih nivoa, a divlji svijet bi se postepeno oporavljao.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad