Tim astronoma otkrio je potencijalno naseljivu egzoplanetu udaljenu oko 40 svjetlosnih godina u sazviježđu Ribe. Egzoplaneta Gliese 12 b je nešto manja od Zemlje – otprilike veličine naše sestrinske planete Venere – i ima prilično umjerenu površinsku temperaturu za egzoplanetu.
Ovo intrigantno novo otkriće opisano je u studiji objavljenoj 23. maja u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
“Gliese 12 b predstavlja jedan od najboljih ciljeva za proučavanje da li planete veličine Zemlje koje orbitiraju oko hladnih zvijezda mogu zadržati svoje atmosfere, što je ključni korak za unapređenje našeg razumijevanja naseljivosti planeta širom naše galaksije,” rekao je Shishir Dholakia, koautor studije i doktorand na Centru za astrofiziku Univerziteta Južnog Queenslanda u Australiji.
Sve je u atmosferi
Gliese 12 b obiđe svoju matičnu zvijezdu svakih 12,8 dana. Procijenjena površinska temperatura je 42 stepena Celzijusa. Iako je prilično topla, to je mnogo niže od većine od otprilike 5,000 egzoplaneta koje su astronomi do sada potvrdili. Ova procjena temperature pretpostavlja da planeta nema zaštitnu atmosferu. Potvrđivanje postojanja atmosfere na Gliese 12 b je ključni sljedeći korak u utvrđivanju njene naseljivosti. Prosječna površinska temperatura Zemlje je 15°C, ali brzo raste zbog klimatskih promjena, piše Popular Science.
“Atmosfere zadržavaju toplotu i – zavisno od vrste – mogu značajno promijeniti stvarnu površinsku temperaturu,” rekao je Dholakia. “Navodimo ‘ravnotežnu temperaturu’ planete, što je temperatura koju bi planeta imala da nema atmosferu.”
Egzoplaneta bi mogla imati dva veoma različita tipa atmosferskih uslova. Atmosfera slična Zemljinoj, sastavljena od kiseonika, azota i drugih elemenata pogodnih za život, mogla bi podržati neke oblike života. Ako potencijalna atmosfera Gliese 12 b bude slična onoj na Veneri, priča je sasvim drugačija. Venera ima efekat staklene bašte koji je učinio njenu površinu nepodnošljivo vrućom, sa temperaturama od oko 752°F (400°C).
“Smatra se da su prve atmosfere Zemlje i Venere bile uništene, a zatim obnovljene vulkanskim izbacivanjem i bombardiranjem preostalog materijala u solarnom sistemu,” rekla je Larissa Palethorpe, koautor studije i doktorand na Univerzitetu u Edinburghu i Univerzitetskom koledžu u Londonu, u izjavi. “Zemlja je pogodna za život, dok Venera nije zbog potpunog gubitka vode. Budući da je Gliese 12 b između Zemlje i Venere po temperaturi, njena atmosfera bi nam mogla mnogo toga reći o putevima naseljivosti planeta tokom njihovog razvoja.”
Razumijevanje atmosfere Gliese 12 b ili njenog nedostatka moglo bi pomoći u otkrivanju da li može održavati temperature pogodne za tekuću vodu ili čak život na svojoj površini. Također bi moglo otkriti odgovore zašto su se Venere i Zemlja razvile tako različito.
Metode tranzita i X-zrake
Gliese 12 b nije prva egzoplaneta slična Zemlji koja je otkrivena. Najbliža poznata egzoplaneta slična Zemlji je Proxima Centauri b. Udaljena je samo četiri svjetlosne godine, ali budući da nije tranzitni svijet, još uvijek ne znamo ima li atmosferu ili može podržavati život.
Većina egzoplaneta je otkrivena koristeći metodu tranzita. Iz naše perspektive, planeta prolazi ispred zvijezde oko koje kruži, uzrokujući pad sjaja zvijezde, slično kao kod pomračenja. Tokom ovog tranzita, svjetlost zvijezde također prolazi kroz atmosferu egzoplanete i neki valni dužine svjetlosti se apsorbiraju. Budući da različiti gasni molekuli apsorbiraju različite boje, tranzit pruža skup kemijskih otisaka koje instrumenti poput teleskopa James Webb mogu otkriti.
Matična zvijezda Gliese 12 b – crveni patuljak označen kao Gliese 12 – otprilike je 27 posto veličine našeg Sunca s površinskom temperaturom koja je samo 60 posto toplija. Također ne pokazuje znakove intenzivne magnetske aktivnosti i čestih velikih X-zračenja kao mnoge zvijezde crvenih patuljaka. Ovo daje nadu da bi atmosfera Gliese 12 b mogla biti netaknuta.
“Iako još ne znamo ima li atmosferu, zamišljamo je kao egzoveneru, slične veličine i energije koju prima od svoje zvijezde kao naš planetarni susjed u solarnom sistemu,” rekao je Masayuki Kuzuhara, koautor studije i astrobiolog u Centru za astrobiologiju u Tokiju, u izjavi.
Međunarodni tim istraživača koristio je opservacije NASA-inog satelita za istraživanje tranzita egzoplaneta (TESS) kako bi pomogao u ovom otkriću. Nadaju se da će koristiti teleskop James Webb za daljnje opservacije ove potencijalno Zemlji slične blizanske egzoplanete.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!