Otkako je NASA osnovana prije više od 60 godina, lansirala je stotine misija u svemir. Od sondi koje su dotakle granice našeg solarnog sistema do kapsula s ljudskom posadom koje su dale poticaj razvoju tehnologije.
Curiosmos je sastavio listu nekoliko probojnih NASA misija koje su promijenile naše cjelokupno razumijevanje Sunčevog sistema. Imajte na umu da postoje desetine drugih značajnih misija i dostignuća, a ova lista može uključivati različite primjere. Cijela ideja ovdje je da cijenimo nezamisliv uspjeh NASA-inih programa istraživanja svemira.
Viking 1 i 2
Do 1976. Sjedinjene Države nikada nisu uspješno spustile sondu na drugu planetu. Padobrani i drugi načini slijetanja često nisu radili, a višemilionska vozila poslana na Crvenu planetu u pravilu su padala na površinu, krećući se brzinama hiljadama kilometara na sat.
Ubaciti nešto u Zemljinu orbitu je često teško. Još je teže napustiti orbitu Zemlje, ući u orbitu drugog nebeskog tijela i potom uspješno sletjeti na ovu planetu. Ipak, ovaj inženjerski podvig su postigle Viking sonde.
Dvostruki uređaji su lansirani u roku od mjesec dana na TitanIIIE/Centaur raketama. Dio transporta je trebalo da ostane u orbiti na Marsu, a drugi – da sleti na površinu.
Na osnovu onoga što smo uočili sa Zemlje prije ove dvije misije, naučnici su došli do zaključka da život nije trebao postojati na Marsu. Ali nikada nismo bili na Marsu, tako da niko nije bio siguran u ovaj zaključak. Kada su sonde poslale prve slike i rezultate NASA eksperimenata, sve je potvrđeno. Na Marsu nije pronađen nikakav trag zelenih ljudi ili života mikroba.
Iako je tehnologija danas daleko naprednija i bilo je mnogo NASA misija na Mars, Viking 1 i 2 bili su proboj i dali su nam važne odgovore za jednu od najzanimljivijih planeta Sunčevog sistema.
Pioneer 10 i 11
Davne 1972. Pioneer 10 je postao prva svemirska letjelica koja je posjetila Jupiter i izvela vrijedne eksperimente. Iako je prvobitni plan za njega bio da prenosi podatke 21 mjesec, NASA je zapravo ostala u kontaktu sve do 1997. kada je Pioneer 10 već bio prva svemirska letjelica koja je napustila Sunčev sistem.
Godinu dana nakon 1972. NASA je lansirala Pioneer 11 koji je također poslat u smjeru Jupitera, ali osim što ga je proučavao, nastavio je i sa Saturnom što ga čini prvom svemirskom letjelicom koja proučava drugog plinskog diva u Sunčevom sistemu.
NASA je također poslala poruku potencijalnim vanzemaljcima na obje letjelice opisujući Zemlju i ljude koji su ih stvorili.
Voyagers 1 i 2
Lansirane u kasno ljeto 1977. na raketi Titan-Centaur, Voyager sonde su trebale da sretnu četiri neistražene džinovske planete u vanjskom solarnom sistemu: Jupiter, Saturn, Neptun i Uran. Iako je trebalo da putuju u duboki svemir, ove dvije NASA-ine misije dale su nam neprocjenjivo znanje o Sunčevom sistemu, kao i nevjerovatne slike.
Obje letjelice trenutno se nalaze u međuzvjezdanom prostoru milijardama kilometara od Zemlje, što ih čini najudaljenijim objektima koje je napravio čovjek u historiji.
Obje sonde su bile opremljene porukom sa Zemlje vanzemaljcima koji mogu presresti letjelicu, ali to se još uvijek nije dogodilo. Sve ove godine sonde su odašiljale dragocjene podatke, ali treba očekivati gubitak signala u bilo kojem trenutku u narednim godinama.
Curiosity
Lansiran na raketi Atlas V krajem 2011. godine, rover Curiosity je sa sobom ponio najnaprednije (i najskuplje) naučne instrumente i sisteme koje su ikada napravili inženjeri.
Rover je uspešno sletio na Mars u avgustu 2012. godine zahvaljujući inovativnom sistemu za slijetanje. U cjelini, doći do Marsa nije problem. Glavni problem je uspješno slijetanje jer su atmosferski uslovi na Marsu apsolutno razorni.
Svrha rovera Curiosity bila je da ponovi uspjeh misija Vikinga i utvrdi da li su na Marsu ikada postojali uslovi pogodni za život mikroba. Curiosity je pronašao neke dokaze da je mikroskopski život možda nekada živio na Marsu, ali brojni eksperimenti još uvijek čekaju.
Apolo 11
Kako možemo razgovarati o NASA-inim naporima u istraživanju Sunčevog sistema, a da ne spomenemo njihovu najupečatljiviju misiju od svih – Apollo 11.
NASA ovo smatra podvigom ljudske tehnologije – najvećim od svih – i teško je ne složiti se. Slijetanje Apolla 11 na Mjesec 1969. je najpoznatiji i najmonumentalniji događaj u istoriji NASA-e. Misija je počela 16. jula 1969. U posadi su bili Mike Collins, Buzz Aldrin i Neil Armstrong. Lansiranje i ulazak u lunarnu orbitu protekli su bez problema, a stotine miliona ljudi držalo se za svoje stare TV ekrane kako bi svjedočilo tome.
Misija Apolo 11 sastojala se od dva dijela: komandnog modula Columbia, koji je trebao ostati u blizini Mjeseca i vratiti posadu kući na Zemlju, i Eagle, lunarnog modula, koji je trebao sletjeti na Mjesec. Spuštanje je obavljeno 20. jula.
Više od 500 miliona ljudi na Zemlji pratilo je ovaj događaj na TV-u. Spuštanje je bilo teško jer je planirano mjesto za sletanje bilo prekriveno velikim kamenjem. Bilo je opasno.
Iskoristivši rezerve goriva, Armstrong je spustio lunarni modul 6,4 kilometra od planirane lokacije. Kada se motor ugasio, a aparat stajao u mjesečevoj prašini, Armstrong je izgovorio svoju čuvenu frazu: „Orao je sleteo“.
Pioniri Mjeseca uspješno su se vratili na Zemlju nekoliko dana kasnije, postavljajući temelje za još pet lunarnih misija u bliskoj budućnosti.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!