Sateliti bez upravljanja: prvi mogući sudar u niskoj orbiti za 5,5 dana

Brojku su izračunali Sarah Thiele, Skye R. Heiland, Aaron C. Boley i Samantha M. Lawler i nazvali je CRASH Clock, odnosno sat do sudara. Ona ne predviđa da će se sudar dogoditi. Mjeri koliko je orbita zagušena: koliko bi vremena prošlo do prvog mogućeg sudara kad sateliti ne bi manevrisali ili kad bi operateri izgubili pregled nad stanjem u orbiti.

Prva verzija rada pojavila se na arXivu u decembru 2025, a konačna, prihvaćena za objavu, krajem juna 2026. Autori su u međuvremenu promijenili dio proračuna, pa se brojke razlikuju od onih koje su kružile početkom godine.

Od 164 dana na manje od tri

Autori su koristili podatke o orbitama sa servisa Space-Track za 1. januar 2018. i 25. juni 2025. U januaru 2018. sat je pokazivao 164 dana, a u junu 2025. svega 5,5 dana. U diskusiji rada navode da je do maja 2026. pao na oko 2,5 dana.

Glavni razlog su velike satelitske mreže poput Starlinka. Prema evidenciji koju vodi astronom Jonathan McDowell, 26. oktobra 2026. u orbiti je bilo 17.099 aktivnih satelita, od čega 11.148 Starlinkovih.

U niskoj orbiti dva objekta prođu na manje od kilometra jedan od drugog otprilike svakih 36 do 44 sekunde, zavisno od metode proračuna. Godine 2018. to se dešavalo svakih tri i po do skoro četiri minute. SpaceX je od 1. juna do 30. novembra 2025. izveo 148.696 manevara izbjegavanja, u prosjeku 36 po satelitu godišnje, navodi se u radu.

Šta brojka od 5,5 dana ne znači

• Nije odbrojavanje. Sat pretpostavlja da baš niko ne manevriše, što je krajnji scenarij.
• Nije siguran sudar. U modelu se kao sudar računa prolaz na manje od 10 metara između dva satelita ili raketna stepena, odnosno pet metara s komadom otpada. Autori pišu da je takav prolaz moguć, ali ne i zagarantovan sudar.
• Nije početak lančane reakcije. Autori izričito pišu da sat ne mjeri početak Kesslerovog sindroma i da ga ne treba čitati kao znak nekontrolisanog stanja.
• Nije prognoza budućnosti. Model je snimak trenutnog stanja i ne uključuje nova lansiranja, uklanjanje otpada ni otpor atmosfere.

Uz pretpostavke za juni 2025, šansa za mogući sudar katalogiziranih objekata u prva 24 sata bez manevara iznosi oko 17 posto, dok je 2018. bila ispod jedan posto. Kao granicu opasnosti autori, kako sami kažu proizvoljno, uzimaju 50 posto u 24 sata, što odgovara satu ispod 1,4 dana.

Zašto se u priči spominju solarne oluje

Najvjerovatniji razlog da sateliti istovremeno ostanu bez upravljanja ili da operateri ne znaju tačno gdje su jeste jaka geomagnetska oluja. Tokom tri dana takozvane Gannon oluje u maju 2024. skoro polovina aktivnih satelita u niskoj orbiti manevrisala je zbog pojačanog otpora atmosfere, a nesigurnost u njihovom položaju dostizala je nekoliko kilometara, navode autori. Oluja iz 1859, čiji je dio poznat kao Carringtonov događaj, bila je najmanje dvostruko jača.

Autori brojku nude kao mjeru preostale rezerve. Ako kontrola zakaže, operateri bi danas imali nekoliko dana, a ne nekoliko mjeseci kao 2018, da je vrate.