Zašto bukva ne baca suho lišće cijelu zimu: Otpada tek kad potjeraju novi pupoljci

Kod većine listopadnih stabala u jesen se na mjestu gdje peteljka lista spaja s granom stvara poseban sloj ćelija. On „presiječe“ vezu, list otpada, a rana na grani se zatvori i drvo je zaštićeno od insekata i bolesti.

Kod bukve i nekih vrsta hrasta taj sloj se u jesen ne razvije do kraja. Zato suho lišće ostaje na granama i otpada tek kad ga u proljeće potisnu novi pupoljci. Botaničari tu pojavu zovu marcescencija.

Najčešće kod mladih stabala

Stručnjaci za drveće s američkih univerziteta, među njima i Univerziteta u Minnesoti, navode da je marcescencija najizraženija kod mladih stabala. Kako drvo raste, ta osobina slabi, pa kod starih bukava suho lišće obično ostaje samo na donjim granama.

Isto se može vidjeti i kod graba, a bukovi živi plotovi u vrtovima često su cijelu zimu bakarne boje upravo zbog ovog lišća.

Zašto se to dešava

Naučnici još nisu sigurni zašto je drvu korisno da zadrži mrtvo lišće, ali postoji nekoliko teorija:

• Hrana u proljeće: ako lišće padne u proljeće, kad drvo raste, hranjive tvari iz lista koji se razgrađuje bit će mu na raspolaganju baš kad mu trebaju, a ne isprane tokom zime.
• Zaštita od divljači: suho, tvrdo lišće nije ukusno, pa jeleni i srne rjeđe grickaju mlade grančice i pupoljke ispod njega.
• Zaštita pupoljaka: lišće može čuvati pupoljke od mraza i isušivanja.

Može li se desiti i drugim stablima

Može. Kad rani mraz udari dok je lišće još zeleno, list ugine prije nego što drvo stvori sloj za odvajanje. Tada suho lišće duže ostaje i na stablima koja ga inače redovno bacaju.

Stručnjaci naglašavaju da marcescencija ne šteti drvetu i da nije znak bolesti. Bukva je, inače, jedna od najvažnijih vrsta u šumama BiH, a o tome koliko visoka stabla rastu u našim šumama pročitajte u tekstu U prašumi Perućica smrča je visoka 63 metra.