U prašumi Perućica smrča je visoka 63 metra, a dio stabala stariji je od 300 godina: šuma u koju se ulazi samo s vodičem

Najviša izmjerena smrča u prašumi Perućica visoka je 63 metra, a mnoga stabla u njoj prelaze 50 metara. Dio drveća stariji je od 300 godina. Perućica se prostire na 1.434 hektara u Nacionalnom parku Sutjeska i jedna je od rijetkih evropskih šuma u koju čovjek gotovo nije dirao.

Smrča od 63 metra viša je od dvadesetospratne zgrade.

Šuma starija od ledenog doba

Prema podacima Nacionalnog parka Sutjeska, šuma na ovom mjestu raste neprekidno oko 20.000 godina. Zaštićena je 1952. na 1.234 hektara, a dvije godine kasnije proširena je za još 200 hektara i proglašena strogim prirodnim rezervatom.

Duga je oko šest kilometara i široka od jednog do tri kilometra, a smještena je ispod Maglića, najvišeg vrha BiH s 2.386 metara.

Šta raste u Perućici

Zabilježeno je više od 170 vrsta drveća i grmlja i više od 1.000 vrsta zeljastih biljaka. U prašumi dominiraju bukva, jela i smrča, a palo drvo se ne uklanja: ono trune i hrani novu generaciju šume. Zbog toga je šuma mjestimično gotovo neprohodna.

Vodopad usred šume

Kroz Perućicu teče istoimeni potok, koji se preko vodopada Skakavac visokog više od 70 metara spušta u dolinu. Vidikovci Beškita i Dragoš sedlo nude pogled odozgo na krošnje i vodopad.

Zašto se ulazi samo s vodičem

Kroz samu prašumu dozvoljeno je hodati samo uz vodiča Nacionalnog parka Sutjeska i uz kupljenu ulaznicu. Pravilo štiti osjetljiv ekosistem, ali i posjetioce, jer se u gustoj šumi bez staza lako izgubiti. Vidikovci su dostupni i bez vodiča.

Prozor u prošlost Evrope

Većina evropskih šuma stoljećima je sječena i ponovo sađena, pa danas malo ko zna kako je izgledala prava, netaknuta šuma. Perućica je jedan od rijetkih odgovora na to pitanje: visoka stabla različite starosti, mnogo mrtvog drveta i tama ispod krošnji, kakvi su nekada prekrivali veliki dio kontinenta.