Nakon što je potres 6,2 po Richteru pogodio petrinjsko područje 29. prosinca, seizmolozi su istaknuli da nije moguće predvidjeti veliki pores. I stručnjaci iz Američkog geološkog zavoda navode da nije moguće znati kada bi u budućnosti potres mogao pogoditi neko područje.

Naše razumijevanje onoga što uzrokuje potres temelji se na teoriji tektonike ploča ili na ideji da je vanjska kora Zemlje sastavljena od ploča koje se mogu pomicati. Naša moderna teorija tektonike ploča postoji tek od 1950-ih, a smatra se da postoji devet glavnih ploča. Duž granica svake od ovih ploča nalazi se mnogo linija rasjeda, na kojima se događa većina potresa na planetu.

Četiri komponente

Ako razumijemo kako nastaju potresi, zašto ne bismo mogli predvidjeti kada će se dogoditi?

Učinkovito predviđanje potresa uključuje četiri komponente: datum, vrijeme, mjesto i jačinu očekivanog potresa, piše Scientific American. Da bi se to moglo utvrditi, znanstvenici trebaju ili potražiti uzorke u zemljotresima koji su se već dogodili ili stvoriti sofisticirane matematičke modele kretanja poznatih tektonskih ploča.

Znanstvenici su pokušali povezati više prirodnih čimbenika koji su prethodili potresima u prošlosti sa samim potresom, uključujući povećane količine radona u lokalnim izvorima vode, porast razine podzemne vode, promjene u elektromagnetskoj aktivnosti i čak neobično ponašanje životinja.

Primjerice, prije glavne pukotine koja u konačnici uzrokuje potres, u podzemnoj stijeni stvorit će se manje pukotine zvane mikrofisure. Te manje pukotine mijenjaju propusnost stijene ili, drugim riječima, omogućuju da voda lakše prolazi kroz stijenu. Propusnija stijena tada bi mogla dovesti do promjena u razini podzemne vode, što može utjecati i na element radon.

Međutim, čak i ako znanstvenici mogu utvrditi geološke veze između ovih promjena u prirodi i potresa, bilo je vrlo malo dokaza koji bi utvrdili da je jedno uvjetovano drugim. Ponekad se ti događaji događaju bez potresa koji slijedi, a ponekad se potres dogodi bez ijednog od ovih prethodnih događaja.

Rani pokazatelji potresa

Potresi se događaju nekoliko kilometara ispod površine Zemlje, pa je moguće da se pojave i drugi rani pokazatelji, ali ne možemo ih lako otkriti na samoj površini.

Bez empirijskih dokaza koji povezuju određene moguće znakove upozorenja s potresima, znanstvenici umjesto toga mogu pokušati modelirati određene linije rasjeda, no to je prilično izazovno.

Sljedeća poteškoća u predviđanju potresa je ta što se mali potresi na površini registriraju rijetko ili nikako. S druge strane, smatra se da veći potresi počinju na isti način, unatoč tome što u konačnici imaju različitu snagu i trajanje. Stoga možda ne postoji jednostavan način za dešifriranje je li znak ranog upozorenja predznak velikog, razornijeg potresa ili sićušnog podrhtavanja.