Bravu koja se koristi u Panamskom i Sueckom kanalu dizajnirao je Da Vinci, prije 400 godina

Kultura 01. nov 202315:42 0 komentara
Pixabay

Leonardo da Vinci je bezvremenski geniji čija su umjetnička djela ostavila snažan utjecaja na estetiku nakon renesanse, ali njegov učinak ne možemo mjeriti samo u umjetnosti. Poznato je da je da Vinci bio vrsan inžinjer koji je jako često bio ispred svog vremena, a to je dokazivao modernim projektima koji su tada, u 15. stoljeću, izgledali nemoguće. Ipak, ti projekti nisu ostali prekriveni prašinom već su ih iskoristili inžinjeri širom svijeta, a jedan od njegovih izuma danas čuva vrata Panamskog i Sueckog kanala.

Iako je Leonardo da Vinci rođen oko četiri stoljeća prije nego što je Panamski kanal probijen, jedan od njegovih inžirnjerskih mehanizama koristio se za strukturu poznatog prolaza, a također se može naći i u Sueckom kanalu.

Mehanizam Panamskog kanala radi zahvaljujući jednom od Leonardovih brojnih izuma: bravi sa mitrom, dokumentovanoj u jednoj od njegovih bilježnica iz 1497. Dizajn uključuje „dvije drvene kapije u obliku slova V” pričvršćene sa šarke na obalama rijeke.

S obzirom na njihov oblik, voda koja teče kroz rijeku prirodno prisiljava kapije da se zatvore, tako da jedna strana formira uredan spoj s drugom.

Unutra, „kako nivo vode raste, pritisak na kapiju se povećava“, što je još čvršće zatvara. Kako bi olakšao ponovno otvaranje tako formirane “savršene vodonepropusne brave”, Leonardo je također odredio set zapornih ventila u kapijima koji se mogu otvoriti kako bi se ponovo izjednačio nivo vode.

Graditelji Panamskog kanala iz dvadesetog vijeka imali su koristi od tehnologija nedostupnih u Leonardovo vrijeme: snažne motore, na primjer, koji su mogli da otvaraju i zatvaraju kapije efikasnije od ljudskih mišića.

I iako je pretrpio poboljšanja u proteklom vijeku (kao što je zamjena sistema zupčanika priključenog na te motore sa još efikasnijim hidrauličnim cilindrima), njegova struktura i rad ostaju vidljivo izvedeni iz Leonardove elegantne brave sa zakrivljenim kosom, kao i oni kod Sueckog kanala.

Kako prenosi Open culture, svaki dan oko 80 brodova prođe kroz ta dva poznata plovna puta, i to brodova veličine jedva zamislive u petnaestom vijeku: nije loše za par komada 500 godina starog inženjeringa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!