Organizirani kriminal putem interneta: Mete su države, firme, pojedinci...

Organizirani kriminal sve češće se odvija putem interneta. Mete napada su države, sistemi, kompanije, ali i pojedinci. Olakšavajuća okolnost napadačima anonimnost i neograničeno djelovanje bez obzira na prostor, ali i napredovanje vještačke inteligencije. Pomoć je i slaba spremnost policijskih i državnih agencija da se s takvom vrstom kriminala izbore i pronađu napadače. Globalni problem detektovao je i Interpol te je osnovan poseban odjel, a trenutnu pomoć BiH pruža i Nizozemska detektujući značaj međunarodne saradnje.

''Od pranja novca, trgovine ilegalnim dobrima do regrutacije za ekstremističke ciljeve, ovi izazovi su raznoliki i kompleksni. Ove aktivnosti koriste anonimnost i nedostatak fizičkih granica koje cyber prostor pruža'', rekao je Rešad Trbonja, uposlenik Ambasade Nizozemske u BiH.

Benjamin Plevljak, sekretar CSS-a je dodao:

''U suštini ono što se desi negdje u Zapadnoj Evropi sigurno ima eho i na području Bosne i Hercegovine.''

Pomak u BiH primjetan, ali nedovoljan. Odjel osnovan jedino pri FUP-u, ali su donesene i određene zakonske izmjene posebno na nivou Federacije. Kada su u pitanju napadi na države najugroženiji su zdravstveni i energetski sektor, a BiH je pretrpjela napade na banjalučku bolnicu, univerzitete te državne insitucije no do danas slučajevi nisu rasvjetljeni. Zato je neohodno donositi promjene i u policijskim agencijama, ali i u političkim odlukama.

''Kvalitetnom edukacijom ljudi, kvalitetnim napretkom i praćenjem svih naprednih tehnologija možemo odgovoriti svim sigurnosnim izazovima s kojima se susrećemo", istakao je Admir Gazić iz MUP-a ZDK.

Aida Kržalić, istraživač u CSS-u je kazala da BiH mora usvojiti Državnu strategiju za kibernetičku sigurnost.

''Bosna i Hercegovina zaista mora hitno usvojiti Državnu strategiju za kibernetičku sigurnost koja će uključivati viziju, ciljeve, instutucionalne odgovornosti, mehanizme saradnje, mjere zaštite i sve to u skladu sa preporukama OSCE-a'', rekla je ona.

Osim navedenih stavki jedna od najznačajnijih jeste osiguranje novčanih sredstava za samu provedbu. Jer baš zbog izostanka novca još nije formiran CERT tim koji bi se bavio i borbom i prevencijom na nivou države.

''Par godina se čekala politička odluka nakon toga kad se promijenila sistematizacija vidimo da nisu planirana sredstva u budžetu za prijem tih ljudi. Što znači da ćemo ponovo izgubiti godinu ili dvije za ono što je već politički dogovoreno", naveo je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Više u prilogu Mirne Ždralović.