Novi zakon o potrošačima
Otkazivanje pretplate u nekoliko klikova: Šta EU zabranjuje aplikacijama i igricama

Evropska komisija predložila je zakon po kojem bi otkazivanje pretplate moralo biti jednostavno kao i njeno sklapanje, a lažne poruke o „posljednjim komadima“ bile bi zabranjene. Djeca u igricama ne bi mogla kupovati kutije s nasumičnim nagradama. Za prekršaje u prekograničnim slučajevima prijete kazne do šest posto svjetskog godišnjeg prometa.
Evropski komesar za pravosuđe i zaštitu potrošača Michael McGrath u srijedu je u Briselu predstavio prijedlog Akta o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act). McGrath ga je, prema njemačkoj agenciji dpa, nazvao najvećom reformom evropskog prava o zaštiti potrošača u više od 20 godina.
Zakon cilja ono što se u struci zove „mračni obrasci“ (dark patterns): dizajn stranica i aplikacija koji kupca gura da potroši više nego što je namjeravao ili da ostane pretplaćen na nešto što mu ne treba.
Pretplata: ulaz i izlaz jednako laki
Najvidljivija promjena tiče se pretplata. Otkazivanje bi moralo biti otprilike jednako jednostavno kao i prijava, a Komisija navodi da bi za to trebalo biti dovoljno nekoliko klikova. Firme ne bi smjele korisnika koji odlazi zadržavati porukama tipa „Žao nam je što odlazite“.
Zabranjene bi bile i lažne poruke o nestašici, poput „Ostala su još samo dva komada“. Prodavci karata za koncerte i utakmice morali bi pokazati koliko karata ima po najnižoj, a koliko po najvišoj cijeni, kako bi se obuzdalo naglo dizanje cijena kad potražnja skoči, navodi dpa.
Igrice i djeca
Kutije s nasumičnim nagradama (loot boxes), koje se plaćaju pravim novcem, bile bi zabranjene za maloljetnike. Virtuelna valuta u igricama za djecu bi po zadanim postavkama bila isključena, a uključiti bi je mogao samo roditelj ili staratelj. Prema pisanju Engadgeta, prijedlog cilja i personalizirane reklame i cijene namijenjene maloljetnicima.
Korisnici društvenih mreža mogli bi sami isključiti beskonačno skrolanje i automatsko puštanje videa. Kupci bi imali pravo razgovarati s čovjekom kad imaju problem, a službe za korisnike koje u potpunosti vodi umjetna inteligencija ne bi bile dozvoljene.
Kazne do šest posto prometa
Komisija bi u velikim prekograničnim slučajevima mogla i sama voditi istrage, dok je to danas uglavnom posao nacionalnih organa. U takvim slučajevima firmama bi prijetile kazne do šest posto godišnjeg prometa na svjetskom nivou, navode dpa i Reuters, koji je nacrt vidio prije objave.
„Ne otežavamo poslovanje, otežavamo nepošteno poslovanje“, rekao je McGrath, a prenosi Engadget. Komisija procjenjuje da bi potrošači u EU mogli uštedjeti do 13,7 milijardi eura godišnje.
Važi li to i u BiH
Ne odmah, i ne direktno. Prijedlog sada moraju razmotriti države članice i Evropski parlament, a dogovor bi, prema dpa, mogao potrajati mjesecima ili čak godinama. Kad stupi na snagu, štitit će potrošače u Evropskoj uniji, dakle i u susjednoj Hrvatskoj.
Bosna i Hercegovina nije članica EU pa se ova pravila na kupce u BiH neće automatski odnositi. Hoće li globalne aplikacije i igrice promjene uvesti za sve korisnike ili samo za one u EU, zavisit će od svake kompanije. Do tada vrijedi stari savjet: prije nego što unesete karticu za „besplatni probni period“, provjerite kako se pretplata otkazuje i kada počinje naplata.
Njemačka udruženja izdavača BDZV i MVFP već su kritikovala prijedlog, a Finance Watch je, prema Reutersu, već o nacrtu ocijenio da ne štiti dovoljno one koji ulažu novac preko interneta.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare