Sunce, naravno, ima mnogo pozitivnih efekata na naše zdravlje – omogućava sintezu vitamina D, jača imuni sistem, blagotvorno utiče na cirkulaciju i opšte raspoloženje. Ali pretjerano izlaganje suncu ili bilo kakvo izlaganje bez odgovarajuće zaštite može biti opasno.

Stručnjaci su tek prije nekoliko godina počeli ukazivati na važnost zaštite od UV zraka, priznaje dr. Tamara Levičnik, koja je izabrana za Moj dermatolog 2022. Zasluge za podizanje svijesti o ovoj problematici mogu se pripisati i tzv. kozmetičkim influenserkama, koje u svoja upozorenja uključuju kako anti-age aspekt zaštite tako i aspekt rizika od razvoja raka kože.

Incidencija malignog melanoma kože, kako kod nas, tako i u drugim dijelovima svijeta, ubrzano raste i otprilike se svakih 10 godina udvostručuje. Godine 1985. Registar za rak Republike Slovenije upisao je 91 novog oboljelog od melanoma, a 2008. godine već 451. U svijetu od melanoma kože godišnje umre 57.000 ljudi. U EU Slovačka ima najvišu starosnu standardiziranu stopu smrtnosti, dok je Slovenija sa 3,8 umrlih na 100.000 stanovnika odmah iza nje, na drugom mjestu ljestvice od 27 zemalja EU. Stručnjaci smatraju da bi se poduzimanjem odgovarajućih mjera samozaštite mogli izbjeći štetni efekti UV-zračenja i spriječiti četiri od pet slučajeva raka kože. IZVOR: NIJZ i Registar raka Republike Slovenije.

___________________________________________________________________________

Koliko dugo naša nezaštićena koža može da izdrži izlaganje suncu bez posljedica, tj. oštećenja kože, inače zavisi od pigmentacije odnosno fototipa kože. Ako smo svjetliji, možemo izgoriti već nakon 10 minuta. »Ali nema sigurnog sunčanja, kao što nema niti sigurnog pušenja,« naglašava dr. Levičnik. Svako tamnjenje ili crvenilo zapravo je znak oštećenja kože, čak i ukoliko ne govorimo o stvarnim opekotinama. Kako objašnjava sagovornica, naše ćelije kože zapravo popravljaju promjene izazvane UV zračenjem. Koža postaje tamnija zbog pigmenta koji se oslobađa i štiti DNK kože, a taj pigment uopšte ne bi nastao da nije bilo oštećenja kože.

Dakle, čak i ono »malo boje« koje mnogi ljudi žele, zapravo je znak oštećenja kože, a ukoliko želimo da održavamo smeđi ten, to zahtijeva redovno oštećivanje našeg najvećeg organa.

Čak i umjetno sunčanje u solariju predstavlja rizik za razvoj raka kože. U solarijima koriste posebne sijalice koje emituju UV svjetlost A i B. Kako upozorava dr. Levičnik, sunčanje u solariju čak može biti i opasnije od izlaganja podnevnom suncu.

UVB zraci su visokoenergetski zraci odgovorni za opekotine od sunca (»burn«) i melanogenezu (»bronzing« odnosno tamnjenje). Oni predstavljaju 2 posto zraka, a u principu su već epidermom zaustavljeni. UVA zrake ne zagrijavaju, već prodiru u dublje slojeve kože i nepopravljivo je oštećuju. Predstavljaju čak 98 posto zraka, a prodiru kroz staklo i oblake. Ako želimo spriječiti brzo starenje kože, razvoj karcinoma kože i fotoosjetljivost, kremu za sunčanje moramo koristiti u svim godišnjim dobima.

Zaštitni faktor ili SPF (Sun Protection Factor) nam govori koliko dugo možemo ostati na suncu bez opekotina. To zavisi od sposobnosti naše kože da se zaštiti, objašnjava dr. Levičnik – za nekoga ko može ostati na suncu 10 minuta prije nego izgori, proizvod sa zaštitnim faktorom 10 pomnožit će ovo “vrijeme samozaštite” sa 10. Sa zaštitnim faktorom 50, možemo ostati na suncu 50 puta duže prije pojave opekotina, sa zaštitnim faktorom 15, 15 puta duže…

Naravno, to vrijedi samo ako se zaštitni proizvod pravilno nanese na kožu – važna je prije svega količina. Dvostruka količina proizvoda ne znači da udvostručujemo i zaštitu. Ali važno je da u osnovi na kožu nanesemo najmanje 2 mg/cm2 zaštitnog sredstva. Budući da nam ta informacija ne govori dovoljno, možemo se osloniti na tzv. metodu sa dva prsta. Na cijelu dužinu palca i srednjeg prsta nanosimo približno 1 centimetar debljine kreme za sunčanje. Kao mjeru možemo koristiti i kašičicu – ¼ kašičice za lice, ¼ kašičice za vrat i ¼ kašičice za predio grudi, ukoliko je taj dio izložen suncu.

Za zaista optimalnu zaštitu nanošenje bi trebalo ponavljati svaka dva sata, isto tako i uvijek nakon kupanja, obilnog znojenja ili brisanja ručnikom. »Mislim da smo svi u struci svjesni da je to nerealno za normalnog korisnika, zato vam savjetujem da idete po svom osjećaju. Na moru i na odmoru u planinama nužno je ponovno nanošenje, jer se znojenjem zapravo razrjeđuje zaštitni film, a počinje opadati i aktivnost UV filtera. Budući da u to vrijeme obično nemamo šminku, ponovno nanošenje je lakše,« savjetuje Tajka Selan, diplomirana kozmetičarka (Farmaceutski fakultet) i kreatorica Cosmedoc bloga.

U prosječnom danu provedenom u zatvorenom prostoru (recimo na poslu), jutarnje nanošenje kreme za sunčanje pružit će vam određenu zaštitu i na putu kući. Ako idemo u još neku šetnju, dobro bi bilo da se odlučimo za ponovno nanošenje.

Mineralni ili hemijski filter?

Prilikom odabira kreme za sunčanje možemo se odlučiti za kremu s mineralnim ili hemijskim filterima. Prvi odbijaju UV svjetlo, dok ga hemijski filteri apsorbuju i rasipaju kao energiju ili toplinu.

Najpoznatiji mineralni filteri su titan dioksid i cink oksid – zaštita kod ove vrste krema je trenutna, i nije ih potrebno unaprijed nanositi. Kako kaže dr. Levičnik, nude nam širok spektar zaštite i tako nas štite od UVB i UVA zraka. Češće se koriste u prirodnoj kozmetici i pogodni su za osjetljivije tipove kože. Budući da im je tekstura gušća, na kraju dana ih treba temeljito ukloniti. Preporučuje se dvofazno čišćenje – u prvom koraku koristimo sredstvo za čišćenje na bazi ulja, a u drugom gel za čišćenje, mlijeko ili pjenu.

Krema sa hemijskim filterima, koji obično uključuju avobenzone, oktinoksate i oksibenzone, prodiru dublje u našu kožu. Ovi filteri djeluju poput spužve, upijajući UVA i UVB zrake. Pored ostalih sastojaka, hemijski filteri se često kombinuju sa antioksidansima kao što su vitamin A ili E. U ovom slučaju zaštita nije trenutna – proizvod se mora nanijeti na kožu približno 20 minuta prije izlaganja kože dnevnoj svjetlosti, jer treba vremena da se dobro ‘smjesti’ i pruži zaštitu.

Ne radi se samo o borbi protiv starenja

Da je svijest o uticaju sunca na našu kožu – tu govorimo kako o oštećenjima tako i o prijevremenom starenju – još uvijek prilično niska, slaže se kako dr. Levičnik tako i Tajka Selan.

Instagram i TikTok profili te blogovi o kozmetici, gdje je svijest o toj problematici na visokom nivou, dopiru do ograničenog broja ljudi, svjesna je Selan. »Ali ne bih rekla da su na takvim profilima skoncentrisani ljudi koji su opterećeni svojim izgledom, već takvi koji žele ulagati u svoje zdravlje,« dodala je.

Posljednjih pet godina provode se i intenzivna istraživanja koja pokazuju da negativni učinci UV zračenja nisu samo lokalizirani na koži. Svako nezaštićeno izlaganje uzrokuje kaskadu upalnih procesa u tijelu. »Čak i ako pretpostavimo da neko ima sreće i ne dobije rak kože unatoč nezaštićenom izlaganju UV zračenju, to ne znači da se efekti neće izraziti drugdje u tijelu. U svakom slučaju, smatram da zaštita kože ide puno dalje od prevencije starenja,« naglašava Selan.

»Kako si bijel/a!« – »Hvala!«

Oni koji su svjetlije puti često se poslije vraćanja sa odmora susreću s komentarima poput: »Kako si bijel/a! Da li si uopšte bio/la na moru?« Naravno, od svakog pojedinca zavisi kako će na to reagovati, ali najzdraviji odgovor na komentar o našem nedostatku preplanule kože bio bi: »Hvala!«.

“Ako vas neko pita zašto ste tako bez boje nakon odmora na moru, možete biti ponosni što ste svoju kožu propisno zaštitili i poštedjeli oštećenja. Mislim da će osobe, koje sada pitaju druge zašto su bez boje, te iste nakon 45. godine pitati kako još uvijek imaju tako lijepu i očuvanu kožu,” dodaje Selan.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad