Počeo je prvi dio upisnog roka u srednje škole u Kantonu Sarajevo koji se realizira elektronskim putem do 28. juna. Sagovornici kompetentni za ovu temu su za N1 govorili o brojnim izazovima u obrazovanju ističući da se nastavnici teško prilagođavaju promjenama te da ne posjeduju dovoljno znanja.

U prvi razred srednje škole se upisuje 3.950 učenika, a na raspolaganju je 4.140 pozicija. Najveći procenat učenika želi upisati Gimnazije, a u posebnom fokusu je IB program u Drugoj gimnaziji zbog čega smo ovoga jutra odlučili razgovarati sa kakvim se problemima susreću gimnazije zbog neusklađenosti osnovnih škola u primjeni sistema vrednovanja i ocjenjivanja učenika.

“Imali smo eksternu maturu koja je završena. Rezultati su u skladu sa očekivanjima. Nema nekih odstupanja. BHS jezik i književnost je u prosjeku 8,5, engleski je 8,6 a matematika 6,2. Učenici nakon mature sada odlučuju koju će srednju školu upisati i 3.900 učeinka očekujemo da nam se prijave. Imamo veliku zainteresiranost učenika i roditelja da se to što prije okonča. Želimo poručiti učenicima i roditeljima da sistem dobro radi i da nemaju brigu. Veliki je pritisak na Drugu gimnaziju. Nudimo dobre i kvalitetne programe i u KS je veliki pritisak na gimnazije”, kaže Lamija Husić, pomoćnica ministrice obrazovanja Kantona Sarajevo za Srednje obrazovanje

“Veliko je interesovanje za upis srednjoškolaca. Učenici kada dodju na online upis biraju gimnazije, posebno Drugu, koja je uvijek slovila kao elitna škola”, kaže Seid Alibegović, direktor Druge gimnazije Sarajevo.

Šta je IB program?

IB program već 22 godine provodi Druga gimnazija u Sarajevu. Taj program ima potpuno različitu filozofiju učenja i pristupa učenicima i u skladu je sa svjetskim standardima.

“Ima potpuno drugačiju filozofiju rada. Promoviše se drugačija metodologija rada. Učenicima se pruža da kreiraju različita znanja, IB program druge gimnazije dopušta da se usmjeravaju i svoje vještine koje oni žele. Nastavne aktivnosti su efektivnije, manji je fokus na sami sadržaj. Nastavnici se više angažuju. Informativno praćenje učenika i vrednovanje i to daje objektivniju sliku uspjeha. Tu se ocjenjuju i druge vještine koje su ključne za razvoj pojedinca”, govori profesorica Dževdeta Dervić, ekspertica u Projektu općeg obrazovanja TABLA kojeg provodi Save the Children uz finansijsku podršku USAID-a, a ujedno i profesorica fizike u Drugoj gimnaziji.

Pritužbe roditelja na eksternu maturu nakon pandemije

Bilo je pritužbi roditelja za eksternu maturu u postpandemijskom vremenu zbog toga što djeca nisu imali redovnu nastavu u školama već online. Koliki je utjecaj eksterne mature za upis djece u školu?

“Imali smo zahtjeve roditelja da odgodimo maturu zbog online nastave, posebno prošle godine i generacija koja je završavala osnovne škole. Učenici su poželjeli da se vrate u školu. To je naša zakonska obaveza da uradimo eksternu maturu i provjerimo njihovo znanje. Time smo ipak pokazali da znamo da je znanje i matura određeni filter da vidimo šta ćemo dalje”, kaže Husić i dodaje da je problem u školama i neujednačeno ocjenjivanje učenika. Zaključne ocjene su najbitnije pri upisu u srednje škole i gimnazije i kako bi profesori objektivno ocjenjivali IB sistem obrazovanja. To im može pomoći u tome kako da pristupaju učenicima i ocjenjivanju.

“Mi smo u prethodnih pet godina osvojili 40 medalja iz raznih predmeta. U Drugu gimnaziju dolaze najbolji od najboljih. Biramo najbolje učenike. IB implementirmo već 22 godine. To je program koji ide sjajno uz gimnazijski program i divna je simbioza. Mi ih pripremamo za univerzitetsko obrazovanje. Smatram da mi kao društvo moramo voditi brigu da imamo visokoobrazovano društvo. IB je odlična platforma za univerzitetsko obrazovanje. Pozdravljam sve korake koje ministarstvo čini zajedno sa ministricom, a to je da je sve učeniku podređeno od nastavnika i programa”, kaže Alibegović.

Neujednačeno vrednovanje u školama učenicima pravi problem. Kada dođu u gimnaziju i kada se vrši selekcija ne znaju se nositi sa tim i utječe na mentalno zdravlje djece. Tu je još i pritisak roditelja i okoline, navode sagovornici.

“Nastavnici ne posjeduju dovoljno znanja i teško se prilagođavaju novim obrazovnim sistemima”, kaže Dervić.

Husić je za kraj kazala da su promjene obrazovnog sistema neminovne i da ministarstvo obrazovanja u KS sve radi kako bi ga sproveli do kraja. Ističe da otpor kod nekih postoji, ali kada vide benefite kurikularne reforme, prihvatiće nove obrasce obrazovanja što je u konačnici dobro za učenike.