Hrvoje Klasić, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je Jugoslavija je bila važan faktor, a Tito važan igrač, koji se pitao se za mišljenje. Tadašnje generacije imale su strategiju, a danas sa političarima živimo dan za dan, pa kako nas ko šutne, bilo iz Moskve ili Washingtona, ali strateškog razmišljanja nema, dodao je.

U Danu uživo predstavljena je jednu od prvih sveobuhvatnih monografija koja obrađuje dešavanja u Jugoslaviji 1968. godine. Središnja tema knjige “Jugoslavija i svijet 1968.” odnosi se na studentske proteste koji te godine nisu zaobišli ni Jugoslaviju.

Autor knjige Hrvoje Klasić, inače profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, rekao je da se 50 godina nakon dešavanja 1968, promijenilo puno toga, a najveća promjena možda je položaj naših država.

“Jugoslavija u onom trenutku, i njen predsednik u onom trenutku, ona je bila subjekt u svijetu u vanjskoj politici, a ne objekt, a danas ne da nismo objekt, prije priloška oznaka za mjesto, a ni to nisam siguran jer bi neko bi morao znati gdje se nalazimo”, kazao je on.

Kako je rekao, Jugoslavija je bila važan faktor i interesantna ljudima, igrali smo važnu ulogu u vanjskim poslovima.

“U poređenju sa situacijom danas, ne moram reći gdje smo danas, i po pitanju entuzijazma, i znalo se da će svaka godina biti bolja, a danas nije tako”, dodao je.

“Tito je bio važan igrač, pitao se za mišljenje, tražili su ga Papa, Brežnjev, Nixon piše Titu da bi ga volio upoznati i doći u Jugoslaviju. Zamislite naše predsjednike koji pitaju svjetske lidere oko ključnih žarista. Ne verujem da ćemo to više imati”, kazao je.

Klasić smatra da je ono što je Tito imao i tadašnje generacije – strategija.

“A danas sa političarima živimo dan za dan, pa kako nas ko šutne, bilo iz Moskve ili Washingtona, plivamo u tome, ali strateškog razmišljanja nema”.

Utisak je i da su, u odnosu na 1968. današnje generacije studenata inertnije i da imaju manje entuzijazma.

“Nisam vidio posljednjih godina da se izašlo na ulice zbog nečega što se ne tiče direktno vas.. Mislim da postoji niz tema gdje bi mladi trebalo da budu solidarni i aktivni, i ne samo mladi nego svi mi. Generalno solidarnosti u međuljudskim odnosima, susjedskim odnosima, to nedostaje”, zaključio je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.