Vidovdan, praznik nastao u čast starog slovenskog boga Svetovida, ima svoje specifične običaje. Obilježavaju ga pripadnici Srpske pravoslavne crkve, ali i Bugarske. Naime, njhiovi preci su vjerovali u Svetovida prije nego što su prihvatili hrišćanstvo.

Nekada se smatralo da je Vidovdan praznik kada se bolje vidi, i kada se otvaraju oči, jer se u narodnim predanjima Svetovid povezuje sa liječenjem očnih bolesti.

Jedan od vijekovima starih rituala koji se izvodi uoči Vidovdana je povezan sa vidovom travom.

Vjeruje se da vidova trava djevojkama može donijeti san o budućem suprugu. Udate žene takođe treba da koriste vidovu travu kako bi isprobale trik.

Osim toga, postoje i vjerovanja da će mlade neudate djevojke upoznati budućeg muža ako stavljaju vidovu travu, parče hljeba i malo soli pod jastuk prije spavanja.

Postoji i običaj da se na Vidovdan ustaje prije zore i gleda prema Suncu izgovarajući molitvu za dobar vid.

Umivanje vodom vidovkom uoči zore takođe je dio tradicije, jer se vjeruje da ima iscjeliteljske moći.

Običaji vezani za Vidovdan uključuju i posmatranje vremenskih uslova tog dana.

Ako je vedro, odjeću treba iznijeti napolje da se provjetri i napuni pozitivnom energijom.

Ako je oblačno, vjeruje se da prekrštavanje oblaka može donijeti blagotvornu kišu za usjeve.

Vidovdan je takođe važan praznik u srpskoj pravoslavnoj crkvi, posebno zbog Kosovskog boja koji se odigrao na taj dan 1389. godine.

Ovaj događaj je uticao na razvoj kosovskog mita i postao je sastavni dio srpske narodne svesti.

Na Vidovdan se izbjegavaju igre i pjevanje kao znak poštovanja prema mrtvima.

Osim toga, postoji običaj da se na Vidovdan jedu zrelo voće, dok se u nekim krajevima iznose kese sa novcem kako bi se provjerilo koliko je svako postigao tokom prethodne godine, piše Danas.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad