Hrvatsko desetljeće u EU: Nijemci imaju triput bolji standard

Pokazalo se da Europska unija nije prijetnja siru i vrhnju na tržnicama, u što su uvjeravali euroskeptici prije desetljeća.

“Ništa se znatno nije promijenilo, osim kaj se malo obratilo pažnju da su to vitrine koje su kao rashladni uređaji. Malo bolji uvjeti, eto, kratko i jasno”, rekla je Renata Kostibol, prodavačica na tržnici.

A predsjednik Vlade Andrej Plenković iz Bruxellesa poručuje da su koristi od ulaska mnogostruke.

“Potvrdili smo to u mandatima naše Vlade s ulaskom u šengenski prostor, s ulaskom u europodručje, europski stabilizacijski mehanizam, ukupna percepcija i međunarodna reputacija Hrvatske u ovome trenutku je nikad bolja.”

Ulazak u Schengen građani najviše percipiraju kao pozitivnu stranu ulaska u Europsku uniju, ali s eurom, koji je zamijenio kunu prije točno šest mjeseci, još se mučimo.

“Jesu li nam cijene europske? Je, to je, dapače. Imam dva brata u Švicarskoj, tu su jače cijene nego u Švicarskoj. Oni kad dođu, čude se kako mi uopće ovdje živimo”, kaže Josip iz Zagreba.

Iako je prosječna neto plaća u desetak godina rasla 44 posto, rasli su i životni troškovi, ponajviše cijene hrane. Prije ulaska, 2012., kupovna moć bila je samo 63 posto one prosječne u Europskoj uniji, a lani je iznosila 75 posto. Od Hrvatske su gori samo Slovaci, Mađari i Bugari.

“Pređite granicu, primjerice, u Mađarsku, pa ćete vidjeti da je tamo stopa inflacije puno veća. Uz to, naravno, ide i devalvacija nacionalne valute. Dakle, kupovna moć građana se jednostavno srušila, ja ne kažem da je kod nas situacija jednostavna”, izjavio je bivši ministar vanjskih i europskih poslova, Davor Ivo Stier.

Napredovala je i poljoprivreda, uvjerava resorna ministrica Marija Vučković, a od sutra istječe i moratorij na prodaju zemljišta strancima. Ministrica kaže da nema straha od rasprodaje.

“Hoće li to donijeti neke značajne promjene, ja u ovom trenutku procjenjujem da neće. Naime, trećina poljoprivrednog zemljišta u RH je visokovrijedno zemljište, najvrednije hrvatsko zemljište, jest nacionalni resurs strateški je hrvatski interes, u vlasništvu je RH.”

Proizvođači nisu optimistični.

“U 30 godina mi smo kupovali zemlju i odgajali djecu za lijepu našu Hrvatsku. Oni su sada odrasli ljudi, a ja ne mogu reći svome sinu “Ti ostani na ovoj zemlji.” jer je skupo, standard života se jako promijenio. Sve je jako skupo, proizvodnja je poskupjela. Sada da oni kažu da idu van, ja bih rekla da odu, nažalost”, komentirala je vlasnica OPG-a Renata Kostibol.

Usporedbe radi, prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj zarađuje nešto više od 1800 eura na mjesec, a u Njemačkoj gotovo 6000 eura.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad