Kako je moguće da se jedan Marokanac proglasio za kralja na teritoriji Srbije? Riječ je o Mohamedu Tetuaniju koji ima svoj grb, pečat i parče žice preko koje nelegalno prevodi izbjeglice. "Ispostavilo se da je ta priča o Marokancu koji se proglasio kraljem Horgoša, privukla najviše pažnje. Vidim da su po mrežama najviše reagovali na to, jer priča je filmična i potpuno neverovatna", izjavila je u Novom danu novinarka N1 Ksenija Pavkov, autorica dokumantarnog filma o ilegalnom krijumčarenju migranata "U mreži".

„Mi zapravo ne znamo ko je taj čovjek, kako on izgleda. Ono što znamo je da njegov kamp funkcioniše otprilike dvije godine. Odakle mu moć pitanje je za nadležne institcuije – ko je njemu dozvolio da to radi“, rekla je Ksenija u Novom danu, govoreći o Tetuaniju.

Dodala je i da nije sigurana da je on najjači krijumčar i ukazala da samo na teritoriji Horgoša, varoši sa nešto više od 5.000 stanovnika, postoje čak četiri krijumčarska kampa. Podsjetila je i da je u novembru prošle godine, došlo do pucnjave usljed sukoba između pripadnika Tetuanijeve bande i jednog obližnjeg konkurentskog kampa.

„On nije jedini, mnogo je krijumčarskih bandi. Mnogo je lakše odgovoriti kako funkcioniše krijumarska mreža, nego ko su krijumčari. Uključen je veliki broj ljudi. Najmoćnije su transnacionalne krijumičarske bande čiji jedan krak seže u zemlje porijekla, a drugi u zemlje EU koje su krajnja destinacija“, objasnila je Ksenija.

Naglasila je i kako su u ovom slučaju apsolutne žrtve sami migranti, dok lokalno stanovništvo nema razloga za strah, jer krijumčarima nije u interesu da imamu bilo kakav sukob koji bi mogao da ugrozi njihov „biznis“, vrijedan čak 50 miliona eura godišnje.

„Migranti nisu nikakvi bogati ljudi koji su iz hira krenuli na tako strašan put“

Cijena prelaska granice ide i do 6.500 eura, objasnila je Pavkov ističući da se ta suma vremenom mijenjala, odnosno spuštala kako je rasla konkurencija među krijumčarima.

„To nisu nikakvi bogati ljudi koji su iz hira krenuli na tako strašan i težak put. Čitave porodice, možda i plemena, skupe novac, prodaju imovinu, kuću, kravu, i onda pošalju jednog člana porodice, uglavnom su to mladi muškarci u punoj snazi, zato što se procjenjuje da će oni moći da pređu put, da bi zatim pronašli posao i pomogli ostatku prodice da im se pridruži, ili da im šalju novac u zemlju“, objasnila je novinarka N1.

Dodala je i kako su izbjeglice česte žrtve krijumčara, kako postoje informacije o kidnapovanjima, pa i seksualnom zlostavljanju, kao i da pojedini migranti koji su ostali „zaglavljeni“ u Srbiji, rade za krijumčare kako bi zaradili za skupu tarifu prelaska preko granice.

Upitana kako je moguće da država to dozvoljava, Ksenija je rekla da sa jedne strane postoji korupcija, podsjetivši da je BIRN svojevremeno otrkio da je zvanični prevodilac srbijanske policije bio jedan od krijumčarskih bosova, a da je sa druge strane, Srbiji negdje u interesu da dozvoli da te bande posluju, jer se na taj način smanjuje broj migranata na teritoriji zemlje.

EU pogazila svoje temeljne vrijednosti

Ksenija je istakla i kako žilet žica na granici na najgrublji mogući način pokazuje kako je EU ukinula slobodu kretanja, koja je jedna od temeljnih vrijednosti Unije.

„Žilet žica je izbliza jeziva – dupla žilet žica, visoka pet metara, opremljena termalnim kamerama i zvučnicima koji se aktiviraju ako se suviše približite i na različitim jezicima govore: ‘Udaljite se odavde, ovdje počinje teritorija EU’. To je nezvanična ali suštinska politika EU. Gurnuli su Višegradsku grupu da pokazuje ružno lice Evrope, ali kad zagrebete dublje, to jeste politika EU“, konstatovala je novinarka N1.

Time se, kako je upozorila, ne krši samo jedan od temeljnih principa Unije, nego i Evropska konvencija o ljudskim pravima.

Ukazala je i na jačanje desnice u Evropi, čak i u skandinacskim zemljama koje su bile veoma otvorene prema imigraciji, poput Švedske i Danske.

„U nekoliko navrata sam htjela da odustanem“

Ksenija je objasnila i da se temom krijumčarenja migranata bavi već dvije godine, a da se ideja da svoja saznanja pretoči u dokumentarni film, javila nakon prvih pucnjava u krijumčarskim kampvima.

Na pitanje da li je bilo opasno, kaže da nije, jer ti ljudi ne žele da se zamjeraju, ali jeste bilo izuzetno teško.

„U nekoliko navrata sam htjela da odustanem, jako je teško ispričati tu priču TV jezikom. Imamo sreću da je Maja Nikolić urednica dokumentarnog programa, bez njenje pomoći ova priča nikada ne bi mogla da ovako izgleda“, istakla je Ksenija.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad