"Luksuzno skrovište za svjetsku elitu": Albanija gubi svoj skriveni dragulj

Ovdje, na rubu Jonskog mora, posjetitelji mogu unajmiti ležaljku za 10 eura, pod pretpostavkom da pronađu parking uz zemljani put i da im ne smeta da budu na dohvat ruke od susjeda.

Prije deset godina, to je mjesto bilo skriveni dragulj za lokalno stanovništvo koje je besplatno kampiralo na plaži. Sada su obje strane ceste obrubljene gradilištima, a veliki investitor obećava da će nekoć uspavano selo pretvoriti u luksuzno skrovište za svjetsku elitu.

Oštar prelazak iz mjesta Jalë iz prirodnog i donekle neotkrivenog raja u popularnu turističku destinaciju mikrokosmos je porasta popularnosti Albanije - i pratećih društvenih i ekoloških problema s kojima se zemlja suočava, piše Politico.

Obećavajuća zvijezda

Dok je veći dio svijeta još uvijek bio u karanteni zbog pandemije Covida, Albanija je otvorila svoja vrata posjetiteljima u juluu 2020. Turisti željni vidjeti nešto osim vlastitog doma brzo su se odazvali pozivu, s preko 5,6 miliona putnika u Albaniju 2021. - što je porast od 114 posto u odnosu na 2020. godinu.

Ali nisu samo otvorene granice privlačile ljude.

Druge europske destinacije, poput Italije, Španije i Portugala, postajale su sve skuplje; Albanija je nudila prirodu i plaže svjetske klase po znatno nižoj cijeni. Davne 2020. godine, noćenje u hotelu na plaži s doručkom u augustu moglo je koštati samo 30 eura, a ležaljke su počinjale od 3 eura.

Dok su neki putnici pronašli put do Tirane i plaža usmenom predajom, društvene mreže su rasplamsale ideju o odmoru u Albaniji. U 2024. godini Albanija je imala više od 3,8 miliona objava na Instagramu s preko 106 milijardi pregleda, sustižući susjedne i dugo etablirane destinacije poput Italije i Grčke.

Ono što je bio stalan protok posjetitelja pretvorilo se u poplavu.

Prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku, 2023. godine došlo je rekordnih 10 miliona turista - što je porast od 35 posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2024. godini posjetilo ih je 11,7 miliona - što je još jedan rekord koji predstavlja porast od 15 posto, prema riječima ministrice turizma Mirele Kumbaro. Ove godine vlada se nada više od 15 miliona - sve u zemlji s populacijom od samo 2,7 miliona.

S obzirom na to da posjetitelji sada generiraju oko 8 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje i stvaraju desetine hiljada radnih mjesta, jedna od najsiromašnijih zemalja u Europi ne može se lako riješiti turističke navike.

Europljani čine većinu posjetitelja, a Nijemci, Talijani, Poljaci i Francuzi prednjače na popisu, javljaju lokalni mediji.

Za razliku od drugih europskih destinacija poput Italije ili Francuske, Albanija je manja zemlja u kojoj posjetitelji mogu istražiti planine i plaže u jednom danu.

Također živi u mislima ljudi kao „divlje i slobodno i nešto što nemate u Europi“, rekla je Denada Jushi, albanska novinarka koja je izvještavala o usponu zemlje kao turističke destinacije.

Građevinski procvat

Vladini zvaničnici koji žele Albaniju pretvoriti u vrhunsku turističku destinaciju oslobodili su međunarodne hotelijere poreza na dobit poduzeća na 10 godina ako grade hotele s četiri ili pet zvjezdica. Porezna inicijativa uvedena je 2019. godine, ali je ranije ove godine produžena do 2027. godine.

"Ovo su velika ulaganja", rekao je za albanske medije Blendi Klosi, zastupnik u parlamentu koji je predložio mjeru. "Ova inicijativa koristi samo određenom segmentu sektora - onima koji žele podići industriju na više standarde".

Shema je dobro funkcionirala. Otvorilo se nekoliko međunarodnih brendova, poput Marriott Internationala, Meliá Hotels Internationala i Radisson Hotel Groupa, dok zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jared Kushner, namjerava pretvoriti albanski otok u luksuzno utočište.

Kritičari, međutim, upozoravaju da plaže nemaju dovoljno prostora za smještaj posjetitelja koje bi takva odmarališta dovela u to područje te da se priroda uništava u ime turizma.

Aerodrom Vlora, koji bi se uskoro trebao otvoriti na jugu zemlje, već izaziva kontroverze zbog blizine zaštićenog područja. Istovremeno, usmjeravanje vode iz unutrašnjosti u obalna odmarališta kako bi se zadovoljila potražnja iritiralo je aktiviste i lokalno stanovništvo, izazivajući proteste.

"Pohlepa je zamijenila razumno planiranje - i, što se toga tiče, ljubav prema zemlji, prirodi i domovini", rekao je Alfred Lela, glasnogovornik opozicijske Demokratske stranke.

Ljubitelji uzbuđenja još uvijek mogu pronaći manje razvijene dijelove Albanije za istraživanje, ali dani jeftinih putovanja u zemlju uglavnom su prošli.

Prosječna potrošnja po posjetitelju porasla je za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu u 2024. godini, a turisti su te godine u zemlji potrošili 5 milijardi eura. Stručnjaci i kompanije tvrde da veća potražnja znači veći pritisak na lance opskrbe i povećane troškove uvoza robe.

A kako troškovi rastu, lokalno stanovništvo koje je nekada često posjećivalo plaže i prirodu biva istisnuto. Ali nisu samo više cijene ono što ljude tjera na razmišljanje.

"Smeće postaje veliki, veliki problem svugdje. Nijedna općina nije u stanju pratiti ili reciklirati", rekao je Arben Kola, turistički vodič i ekolog.

Nekoliko Facebook grupa posvećenih turizmu u Albaniji objavljuju se posjetitelji koji se žale na smeće uz ceste ili na obalama, uz jadikovke o gradnji i visokim cijenama.

Albanija je nekoć bila "nešto divlje - samo kampiranje, mladost, zabava i priroda", rekao je novinar Jushi. "Sada je kao Monako. Nema mjesta za lokalno stanovništvo".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad