Povjesničar, kolumnist i društveni analitičar Dragan Markovina u Točku na tjedan javio se Skypeom iz Mostara kako bi, otprilike jednu godinu od svog intervjua u istoj emisiji na N1, komentirao istu temu, pandemiju i njene posljedice.

Markovina je tada iznio nekoliko vrlo mračnih scenarija pandemije kao vrlo izglednih.

“Ono što je mene tada užasavalo, bilo je da se privremeno stanje ne pretvori u trajno. Bojao sam se prije svega da se ljudima koji na takav način upravljaju društvima i državama, da im se ne svidi taj način funkcioniranja. Drugo sam se bojao da se ljudi u strahu ne zatvore jedni prema drugima na duže staze”, komentirao je Markovina sada, u proljeće 2021.

Slutilo je na svijet kao iz “Blade Runnera”

“S jedne strane sam bio u pravu, ali isto tako, ne zanemarujići ove koji negiraju postojanje virusa, prave se ludi pored zdravih očiju, ohrabrilo me je nakon nekog vremena to što strah kod ljudi ipak nije prevladao. Turistička sezona je pokazala da kad se otvori društvo, da se ljudi vrlo brzo vraćaju putovanjima, kulturnim sadržajima, tako da se svijet odnosno društvo neće tako lako promijeniti”, kazao je.

Voditeljica je potom pustila nekoliko izvadaka iz intervjua s njim otprije jedne godine.

“Vrlo je vjerojatno da će prevladati svijest o potrebi za većim ulaganjima u javno zdravstvo. Ta svijest je iščezla posljednjih godina u zapadnim zemljama, tako i u Hrvatskoj. Išli smo već duže vrijeme na poluprivatizaciju zdravstva”, kazao je tada:

“Druga potencijalno dobra stvar je ovo što se dogodilo u vezi proizvodnje u Kini, u dalekoj Aziji. Možda se dogodi povratak nekakve barem strateške proizvodnje u Europu… To nije bitno samo zbog spremnosti na othrvavanje krizi, nego i zbog radnih mjesta.”

“Vlasti se ponašaju prema svojim građanima kao da su njihovi neprijatelji i proglašavaju ih odgovornima za kolaps zdravstvenog sustava”, govorio je tada.

Jedna od mračnijih prognoza bila je:

“Činilo se nerealnim kad su snimali Blade Runnera da ćemo jednom tako živjeti… Ne vidim smisla u tome da se takav svijet spašava.”

Sada, kazao je, pokazalo se da je čovječanstvo ipak otpornije:

“Prevelika je ukorijenjenost navika i potreba ljudi da bi se to dogodilo.”

U međuvremenu su se neke druge stvari pokazale kao problem. Primjerice, iz perspektive Bosne i Hercegovine:

“Imate policijski sat, još uvijek, ponovno je uveden. Pa maske na otvorenom. To su stvarno iracionalne stvari. Nije stvar u tome da itko negira virus, ne kažem da ljudi trebaju ići u zatvorene prostore, u gužve, svjesni smo svi što se događa, u Sarajevu umire stvarno veliki broj ljudi. I to sve mlađih! Ali policijski sat nema nikakvog smisla. Ako ste ionako sve zatvorili, ljudi će šetati pse ulicama, ići udahnuti zraka.”

“Sve mjere moraju imati logičko utemeljenje. Ako su logički utemeljene, puno je veća vjerojatnost da će ih ljudi poštovati”, objasnio je zašto je to tako važno.

Nova okolnost koja se izrodila iz pandemije, nakon jedne godine, bila je i jest vakcinacijski nacionalizam, i to nakon briljantnog uspjeha znanosti i tehnologije da se u nezamislivo kratkom roku izumi toliko novih cjepiva:

“On (vakcinacijski nacionalizam) se iskazao čak i unutar sustava kao što je EU koja raspodjelom pokušava održati ideju opće solidarnosti unutar sebe. Sigurno mnogi građani Hrvatske, a posebno Bosne i Hercegovine sa zavišću gledaju Srbiju koja je nabavila ogromnu količinu stanovništva, naravno, još ne dovoljno. Prošli vikend je 25 do 30 tisuća ljudi iz BiH išlo tamo da bi se cijepilo…”

Dotični vakcinacijski nacionalizam vodi tome da se u pravilu bogatiji cijepe, a siromašni da ostanu necijepljeni, što bi značilo veliku većinu svjetske populacije:

Novi sojevi

“Sad se susrećemo s time, što mnogi ne žele čuti, a sve je vidljivije s novim sojevima virusa, ako se ne procijepi cijelo stanovništvo Zemlje, bit će vrlo upitno hoćemo li moći zaustaviti pandemiju kako treba.”

Ova pandemija nas je još jednom poučila koliko se nije smjelo dogoditi da se Imunološki zavod ugasi, da se ugasi proizvodnja čak i tako jednostavnih, bazičnih stvari kao što su zaštitne maske:

“Te jednostavne stvari koje se mogu proizvoditi u bilo kojoj zemlji, nema logike da se tu ne proizvode. Mislim da je ovo bilo veliko upozorenje.”

“Privatizacija zdravstva kako je krenula, možda po američkom, modelu možda i nesvjesno, mislim da će biti zaustavljena, jer ako će ljudi sada nešto masovno željeti, onda će to biti kvalitetno javno zdravstvo koje će ih čuvati od zaustavljanja života i svijeta”, konstatirao je.