Ne prođe susret predstavnika Srbije sa nekim stranim zvaničnikom sa Zapada, a da se ne postavi i pitanje sankcija Rusiji. Sinoć je i sa sastanka zemalja članica Grupe sedam industrijski najrazvijenijih zemalja stigla pohvala za one u regionu koji su se pridružili odluci Brisela i novi poziv Srbiji da učini isto. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da saopštenje G7 "kao da je skrojeno samo za Srbiju". Odgovara da i on poziva G7 da poštuje Rezoluciju 1244 o Kosovu, kao što ta grupa najrazvijenijih zemalja svijeta poziva na poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine.

Zapad i Rusija igraju veliku igru u kojoj se slučaj Kosova koristi kao argument, kaže predsjednik Srbije. Rusija nema na šta drugo da se pozove nego na kosovski presedan, zaključuje Vučić, dok Zapad želi da izbije taj argument iz ruku Rusije, a to je moguće samo na jedan način.

„Dakle, hoće da im izvuku stolicu. Da natjeraju Srbiju da prizna Kosovo. I da kažu, kao što vidite to je dvostrana saglasnost volja. To više nije isti slučaj. Vašu argumentaciju nikada više nećemo da prihvatimo. Sve dok se to ne desi, Putin će moći da koristi argument kosovskog precedenta. Da li je Srbija time oštećena? Naravno, Srbija je tu apsolutno najveća žrtva“, rekao je Vučić.

Historijski udžbenici će pisati da je Srbija 80 dana izdržala da ne uvede sankcije Rusiji, nastavio je Vučić, ocjenjujući da je politika pritisaka brutalna.

“U kojoj čak se Amerikanci ponašaju više fer nego Nijemci. Neće bar da koriste ‘sjekiru’ odmah”, rekao je predsjednik Srbije.

“Sjekira” u diplomatskom žargonu zapravo je otvorena podrška Njemačke članstvu Kosova u Savjetu Evrope. Urednik European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija vjeruje da je osnovni cilj njemačke politike da njatera Srbiju da se pridruži sankcijama protiv Rusije.

“Ono što je ovaj historijski momenat ruske invazije na Ukrajinu promijenio jeste da je sada jedan od osnovnih zahtjeva EU usklađivanje sa njenom spoljnom politikom i uvođenje sankcija Rusiji. Tu se vidi da je Srbija jedina zemlja koja to nije uradila, a koja je kandidat za članstvo. Zapravo maltene ostaje jedina zemlja na kontinentu koja se nije uskladila sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Mislim da će Njemačka biti striktna po pitanju sankcija. Ne toliko kada je riječ o ubrzanju dijaloga, ali po pitanju sankcija svakako”, kaže Todorović Štiplija.

Profesor Fakulteta političkih nauka Slobodan Marković za Fonet kaže da još uvijek postoji kakvo takvo strpljenje za Srbiju u Berlinu i Briselu, ali da se to strpljenje približava kraju. Odluku mora da donese Vučić, navodi Marković.

“On će sigurno ići ka harmonizaciji politike sa Evropskom unijom. Ne znam kako će to nazvati. I ne znam da li će uzeti sve pakete ili će to nekako da iskombinuje. Ukoliko se rat nastavi, ukoliko se nekim čudom ne završi brzo. Mislim da je pritisak takav da će Srbija morati da uskladi svoju politiku mnogo nedvosmislenije i jasnije”, kazao je on.

Marković vjeruje da je postojeća situacija u stvari prilika za Srbiju, da iskoristi geopolitički trenutak i postane članica EU.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad